Zdravlje

Može li se izgubljena koštana masa obnoviti? Novo istraživanje donosi nadu oboljelima od osteoporoze

Autor Mihajlo Popović Izvor Lepa i srećna

Novo istraživanje matičnih ćelija kod osteoporoze pokazalo je obećavajuće rezultate. Naučnici ispituju da li ova terapija može da pomogne u obnovi koštanog tkiva.

osteoporoza
Izvor: Shutterstock

Osteoporoza slabi kosti i povećava rizik od preloma, a pogađa milione ljudi širom svijeta. Novo istraživanje pokazuje da bi terapija modifikovanim matičnim ćelijama mogla da doprinese obnovi koštanog tkiva, ali naučnici upozoravaju da su potrebna dodatna klinička ispitivanja.

Osteoporoza nastaje kada se koštano tkivo razgrađuje brže nego što organizam može da ga nadomjesti. Posljedica su oslabljene i porozne kosti koje lakše pucaju, čak i pri manjim opterećenjima ili naizgled bezazlenim padovima.

Istraživači sada razvijaju pristup koji bi mogao da predstavlja novi pravac u liječenju ove bolesti. Riječ je o primjeni mezenhimalnih matičnih, odnosno stromalnih ćelija (MSC), koje imaju potencijal da se razviju u osteoblaste - ćelije odgovorne za stvaranje i obnovu koštanog tkiva.

Matične ćelije dobijaju svojevrsnu adresu koja ih usmjerava prema kostima

Mezenhimalne matične ćelije mogu da se izdvoje iz koštane srži i umnože u laboratoriji. Njihova potencijalna primjena u obnovi oštećenih tkiva već dugo je predmet naučnog interesovanja, ali dosad je postojao važan problem: nakon ubrizgavanja u krvotok, samo mali broj ćelija uspijeva da stigne do tkiva koje je potrebno liječiti.

Naučnici iz Španije pokušali su da riješe taj problem posebnom metodom kojom se matične ćelije oblažu šećernim omotačem. Na taj način ćelije dobijaju svojevrsnu biološku „adresu“ koja ih usmjerava prema koštanoj srži.

Prvo kliničko ispitivanje ove metode na ljudima, objavljeno u časopisu Cell, uključivalo je deset žena starijih od 50 godina sa uznapredovalom osteoporozom.Svaka učesnica primila je jednu infuziju sopstvenih, prethodno modifikovanih matičnih ćelija. Rezultati su bili ohrabrujući: tokom dvije godine nakon terapije broj preloma zbog krhkosti kostiju smanjio se za čak 94 odsto.

Dok su učesnice u dvije godine prije primjene terapije u prosjeku imale osam preloma godišnje, u dvije godine nakon infuzije taj broj pao je na svega 0,5 preloma godišnje.

Zabilježeno je i povećanje površine koštanog tkiva

Osim smanjenja broja preloma, istraživači su uočili i druge pozitivne promjene. Biopsije koštanog tkiva, obavljene četiri mjeseca nakon terapije, pokazale su da se prosječna površina koju zauzima koštano tkivo povećala za oko 70 odsto.

Povišene su ostale i vrijednosti pokazatelja stvaranja nove kosti, i to tokom šest mjeseci nakon primjene terapije. Dvije godine nakon infuzije učesnice su prijavile i 34 odsto manje bolova u kostima, dok su se njihovi rezultati na skali invaliditeta poboljšali za 30 odsto.

Ovi nalazi otvaraju mogućnost da bi terapija matičnim ćelijama jednog dana mogla da učini više od samog usporavanja napredovanja osteoporoze - potencijalno bi mogla da pomogne i u obnovi dijela izgubljene koštane mase.

Gustina kostiju
Izvor: Image Point Fr/Shutterstock

Zašto su potrebna dodatna istraživanja?

Uprkos obećavajućim rezultatima, naučnici upozoravaju da je još prerano govoriti o novoj terapiji kao o načinu liječenja osteoporoze. Ispitivanje je obuhvatilo samo deset žena i nije imalo kontrolnu grupu sa kojom bi rezultati mogli da se uporede.

Osim toga, većina učesnica istovremeno je uzimala i druge lijekove za osteoporozu, pa nije moguće sa sigurnošću utvrditi koliki je dio poboljšanja posljedica upravo primjene matičnih ćelija.

Jedno od otvorenih pitanja jeste i da li su modifikovane ćelije zaista stigle do kostiju. Istraživači tokom ispitivanja nisu pratili njihovo kretanje nakon infuzije, pa nije poznato koliko ih je dospjelo do koštane srži ni koliko su se dugo tamo zadržale.

Lekar Jan Šefer upozorava da se veliki dio matičnih ćelija nakon ulaska u krvotok može zadržati u plućima. Prema njegovom objašnjenju, ćelije su veće od prečnika plućnih kapilara, zbog čega se procjenjuje da se tokom prvog prolaska kroz cirkulaciju u plućima zadrži između 50 i 80 odsto njih.

Sličan oprez izrazio je i Ajit Varki, ljekar i naučnik sa Univerziteta Kalifornije u San Dijegu, koji je rezultate ispitivanja za časopis Nature ocijenio kao izuzetno zanimljive.

Istraživači sa Univerziteta u Mursiji već pripremaju novo, obimnije kliničko ispitivanje koje bi trebalo da pruži jasnije odgovore. Učesnici će biti raspoređeni u tri grupe: jedna će primati sopstvene modifikovane matične ćelije, druga ćelije zdravih donora, dok treća neće primati terapiju matičnim ćelijama.

Tek će rezultati takvog istraživanja pokazati da li ova metoda zaista može da smanji rizik od preloma i podstakne obnovu koštanog tkiva kod osoba sa osteoporozom. Za sada je riječ o obećavajućem naučnom pristupu, a ne o terapiji koja je spremna za rutinsku primjenu.

(Mondo)