Novak Đoković mada ima 38 godina te i dalje igra tenis na vrhunskom nivou, a mnogi se pitaju kako mu to polazi za rukom? Ujedno, postavlja se i pitanje zašto je Novak podložan velikom broju povreda u posljednje vrijeme?
Novak Đoković je na svim grend slemovima stigao do polufinala u 2025. godini, jedini nepobjedivi rivali bili su mu Janik Siner i Karlos Alkaraz, dok je Saši Zverevu morao da preda meč zbog povrede na Australijan openu. Iako je redovno najstariji na turu, očigledno je da to najboljeg svih vremena ne ometa da redovno niže dobre rezultate i pored znatno mlađih kolega. Ipak, ostaje pitanje kako to radi? Stručnjak za dobrobit sportista i prevenciju povreda, a nekadašnji trener za rehabilitaciju povreda Stiven Smit pokušao je da odgovori na ovo pitanje i ujedno objasni kako to da se Srbin tako često povređuje u posljednje vrijeme.
Novak Đoković više od 20 godina nalazi se na teniskoj sceni, za koju se moramo usaglasiti da je bila besprijekorna. Ono što se još može konstatovati je činjenica da Đoković tokom karijere nije imao veliki broj ozbiljnih povreda, koje bi ga na duži vremenski period mogle odvojiti od terena. Period od 22 godine svakako nije kratak, a ako izuzmemo 2018. i povredu lakta, odnosno povredu iz 2024. kad je na koljenu imao malu intervenciju, karijera Srbina zaista je zavidna.
Ono čega smo svjedoci su njegove česte povrede u 2025, počev od Australijan opena, gdje je imao rupturu mišića, do gotovo svih grend slemova na kojima je, uglavnom u završnim fazama, doživljavao povrede. Na posljednjem turniru u Šangaju, Đoković je na terenu povraćao nekoliko puta, zbog teških vremenskih uslova, a kroz nekoliko mečeva žalio se i na različite povrede. Novak je u Šangaju i sam potvrdio da se osjeća drugačije nego inače: "Uvijek se nešto dešava sa tijelom, gotovo u svakom meču koji igram."
Šta je Smit rekao o povredama Đokovića?
Novak Đoković neprestano piše istoriju - najbolji svih vremena, najviše vremena na prvoj poziciji, najviše grend slem titula, trenutno najstariji teniser... Pokušao je Smit da pronađe vezu između Novakove dugotrajnosti i rezultat ako je ostvario. "To je dokaz vjerovatno i njegove genetike i mislim njegovog profesionalizma, kao i ulaganja koje je uložio u svoje tijelo i karijeru", rekao je Smit u razgovoru za "Tennis 365".
"Ali kada ga pogledate i uporedite sa drugim sportistima u istom sportu, istog uzrasta i tako dalje, sa tom izloženošću istom nivou igre i zahtjevima, mislim da je on definitivno jednorog", želio je Smit da dočeka koliko je Novak poseban.
"Očigledno u njegovim godinama, a posebno zbog količine takmičenja, habanja... imao je problem sa tetivom zbog koje je odustao od polufinala Australijan opena ranije ove godine, imao je povredu prepona na Vimbldonu i problem sa meniskusom prošle godine na Rolan Garosu", sažeo je ekspert.
"Sve ove povrede su pokazatelji habanja, takođe, ako razmislite o uticaju, izgledalo je kao da je u svojoj karijeri bio izuzetno zdrav, a sada je imao četiri od pet povreda koje su se pojavile zaredom. Mislim da ponekad taj slobodan dan koji dobijete kada se oporavljate od povrede znači da vam opterećenje treninga opada, a onda se vraćate i očekuje se da se takmičite na istom nivou, a to može izazvati niz povreda", pojasnio je.
Koliko turnira je odigrao Novak Đoković?
Jasno je da su 2024. i 2025. bile izuzetno fizički zahtjevne za srpskog tenisera. U minuloj godini fukus je bio na Olimpijskim igrama i jedinom priznanju koje nedostaje najboljem svih vremena, u 2025. cilj je bio osvojiti neki od grend slemova, povrede su odnijele maha, a rivali bili mladi i orni za borbu, pa Đoković nije uspio da postane najstariji osvajač velikog turnira.
Kada se sve sabere, Novak je u 2024. učestvovao na 11 turnira, drugi dio sezone - poslije Olimpijskih igara - potpuno je zanemario, dok je u 2025. i sam istakao da želi da učestvuje na velikim turnirima, pa je dosad učestvovao na 12. Često se govorilo o tome da su Novaku nedostajali mečevi, ali Srbin je riješio da prištedi energiju za bitne događaje.
Jedan od zagovarača većeg broja mečeva za Srbina je i Smit, koji kaže: "Često pokušavamo da više odmorimo naše igrače i damo im više slobodnog vremena. A, onda se ispostavi da se to zapravo obije o glavu, jer je fizički aspekt naših igara, intenzitet naših igara, bez obzira na sport danas, postao samo veći, brži i jači", definisao je problem.
"Ali se i dalje očekuje da igrate na istoj visini, sa istom snagom i istim intenzitetom i dalje se očekuje da to ponavljate, dan za danom, usred tih velikih takmičenja. A to uzima ogroman danak vašem tijelu. A ako nemamo ugrađenu tu vrstu otpornosti i ne treniramo stalno do tog nivoa, onda to može biti ogroman problem."
Poentirao je Smit: "Dakle, da, mislim da ponekad previše odmora i previše oporavka takođe mogu imati negativan uticaj. Uvijek pokušavamo da pronađemo savršenu ravnotežu između prave količine stimulusa da bi ljudi bili zdravi, a da ih ne preopteretimo i ne slomimo ili da ih ne preopteretimo i ne ostavimo podložnim povredama", smatra on.