Plate u zemljama regije bilježe realan pad (iako nominalne vrijednosti rastu), a tempo zapošljavanja počinje da usporava. Očekuje se da će slabija privredna aktivnost u nadolazećem vremenu dovesti do nižih zarada i pada broja zaposlenih, objavio je Blumberg Adria.
Bosna i Hercegovina (BiH) je u vrhu po nominalnom rastu neto plata među zemljama regije, u ovoj godini. Međutim, prema realnim pokazateljima, inflacija, odnosno rast potrošačkih cijena "pojeo" je rast plata.
Stopa nezaposlenosti u BiH najveća je u regiji i kreće se oko 30 odsto, piše u analizi Blumberga.
Sve države su u prethodnom periodu pokazale značajan nominalni rast plata tokom prve polovine 2022. godine. Gledano u širem vremenskom okviru, skok neto zarada na najvišim je nivoima u Hrvatskoj, Srbiji i BiH u proteklih barem sedam godina (mjereno pokretnim međugodišnjim prosjekom), dok Sjeverna Makedonija prednjači u skorijem periodu, pa je u posljednje dvije godine najizraženiji rast baš u toj zemlji. Rast plata u Sloveniji takođe počinje da usporava.
Povećanje zarada odraz je pozitivnih efekata oporavka privredne aktivnosti usljed usporavanja pandemije, ali analitički tim Blumberg Adrije ističe da su skokovi plata uzrokovani i "snažnom pregovaračkom moći radne snage - ona je nastala masovnom zamjenom kadrova, do čega je takođe doveo kovid".
"Naše gledište je potkrepljeno naglim povećanjem broja slobodnih radnih mjesta već od drugog kvartala 2021", navodi se u izvještaju Blumbergu.
Ipak, ako se parametri postave u odnosu na inflaciju, neto zarade u realnom iznosu su u padu, imajući u vidu rast potrošačkih cijena.
Stope nezaposlenosti su širom regiona (prema zvaničnim metodologijama zemalja) takođe pale na istorijski minimum svuda, sa izuzetkom Sjeverne Makedonije gdje je niži nivo nezaposlenosti zabilježen već 2019.
Nakon što je naglo porastao tokom 2021, broj otvorenih radnih mjesta i dalje raste u odnosu na isti period prethodne godine, ali sporijim tempom.
Blumberg navodi da su fundamentalni parametri za tržište rada u budućnosti negativni, imajući u vidu opšte slabljenje privredne aktivnosti - kako lokalno, tako i u inostranstvu - što će dovesti do rezanja plata i pada broja zaposlenih.
"Ipak, budući da predviđamo da će značajnije slabljenje privredne aktivnosti nastupiti tek u posljednjem kvartalu 2022. i da postoji standardno kašnjenje slabljenja radne snage u odnosu na pad privredne aktivnosti od najmanje dva kvartala, očekujemo povećanje stope nezaposlenosti (van redovnog sezonskog otpuštanja osoblja nakon završetka turističke sezone) tek 2023. godine", poručuje analitički tim Blumberga.
U skorijoj budućnosti nakon jake potrošnje vođene turističkom sezonom, predviđa će sporiji rast potrošnje u kasnijem dijelu 2022. i dalje slabljenje u 2023, imajući u vidu gorepomenuta očekivanja slabljenja tržišta rada.