Iako banjalučka regija i pojedina područja Republike Srpske raspolažu značajnim izvorima tople vode čije temperaturne vrijednosti se visoko kotiraju na geotermalnoj karti Evrope, primjena ovog prirodnog potencijala, nažalost, nije na zadovoljavajućem nivou.
Poznato je da se geotermalna energija vode na području Banjaluke najviše koristi u obliku toplica za rekreativno-ljekovito kupanje, ali pojedini podaci i ranija istraživanja govore da bi se ona mogla koristiti za grijanje, a po riječima pojedinih stručnjaka čak i za proizvodnju električne energije u manjim postrojenjima.
Inženjer u Geološkom zavodu Republike Srpske Marija Milanović za Mondo tvrdi da je hidrogeotermalna potencijalnost banjalučke kotline i neposredne okoline nesumnjiva, bez obzira što do danas detaljna istraživanja, prije svega duboko bušotinje, nisu definisala položaj primarnog akvifera (podzemni vodonosni sloj stijena, pijeska ili šljunka) termalnih voda.
Prema njenim riječima, osamdesetih godina prošloga vijeka vršena su istraživanja cijelog područja banjalučke tercijarne depresije u cilju najpovoljnijih lokacija za bušenje dubokih geotermalnih bušotina.
"Dobijena je pretpostavka o prostranstvu izdani temalnih voda na području grada i okoline na površini od oko 500 km kvadratnih i temperaturi geotermalnih fluida 80-110 °C. Optimističke prognoze govore da bi se kompletna toplifikacija grada mogla obavljati iz geotermlanih izvora, odnosno supstituisati kompletni izvor konvencionalnog izvora zagrijavanja", rekla je Milanovićeva.
Ona je pojasnila da do danas nije izvedena nijedna duboka bušotina na području banjalučkog regiona, (najdublja bušotina sa nabušenom termomineralnom vodom je u Slatini - 280 m, najdublja geološka na području grada Banjaluka - 437 m), pa se tako ostalo uskraćeno za odgovore na neka od ključnih pitanja, čije rješenje je jedan od ključnih momenata za precizniju prognozu geotermalne potencijalnosti kako samog gradskog područja, tako i šire.
"Bušenje dubokih istražno-eksplotacionih geotermalnih bušotina dubine najmanje 1000 m (kao npr. u području Slatine) te svakako i veće dubine na području samog grada (preko 2000 m), uz iscrpnu analizu rezultata prethodnih istraživanja, kao i projektovanje i izvođenje novih istraživanja koja prethode bušenju (u prvom redu seizmičkih i geoelektričnih) predstavlja osnovni zadatak daljih geotermalnih istraživanja banjalučkog regiona", pojasnila je Milanovićeva za naš portal.
Električna energija i konkurentne cijene
Petar Gvero, profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci i šef Katedre za termotehniku, rekao nam je da Banjaluka trenutno nema ni 30 odsto pokrivenih kapaciteta kada je u pitanju grijanje, te da bi se korištenjem geotermalnih voda pokrilo potrošača, smanjili bi se sadašnji troškovi, a dobili bi sistem koji bi bio neuporedljivo ekološki prihatljiviji u odnosu na sadašnje stanje.
Takođe, osim toplifikacije, kako ističe, geotermalne vode se mogu iskoristiti i za proizvodnju električne energije u postrojenjima od jednog megavata čija bi cijena bila konkurentna onoj iz klasičnih goriva i uklapa se u prosjeke cijena u evropskom energetskom sistemu.
"Za vrijeme bivše Jugoslavije, ali i poslijetarnom periodu, geološki je dokazano da se na od dva do tri kilometra ispod Banjaluke nalazi topla voda čija se temperatura kreće između 80 i 100 stepeni", podvukao je ranije Gvero za Mondo portal.
Nikad realizovana ideja
Tvorac ideje o mogućnosti zagrijavanja Banjaluke geotermalnom energijom i njenim korištenjem za druge svrhe jeste pokojni Jovan Perić, red. prof. Rudarskogeološkog fakulteta iz Beograda. U "Projektu regionalnih istraživanja epicentralnog područja zemljotresa 1969. radi seizmičke makrorejonizacije terena" bio je glavni projektant.
Po toj ideji u Banjaluci je trebalo izraditi jednu dubokuistražnu bušotinu, dubine 2000 m, s ciljem utvrđivanja uslova i mogućnosti korištenja geotermalne energije podzemnih voda sa temepraturom od 90 °C iz krečnjačko-dolomitske podloge tercijarnih naslaga i krednog fliša. Do realizacije navedene ideje nije ni do danas došlo.
Prva ocjena geotermalne potencijalnosti hidrogeotermalnih resursa na području Banjaluke s ciljem njihovog korištenja za toplifikaciju i druge svrhe urađena je 1992. godine. Izdašnosti izvora geotermalne energije su znatno veće od korištenih, bilo da su vezane za samoizliv ili crpljenjem pomoću dubinskih pumpi.
Geotermalna voda značajan prirodni resurs Semberije
Prema dosadašnjim saznanjima Semberija predstavlja najperspektivnije područje sa aspekta mogućnosti korištenja geotermalne energije na teritoriji Republike Srpske.
Za prostor Semberije može se konstatovati da, u geotermalnom smislu, predstavlja i najistraženije područje. U centralnom dijelu, oko Bijeljine, na površini od oko 200 km kvadratnih izbušeno je 6 bušotina pojedinačno dubljih od 1.300 m (zbirno dubokih 10.460 m).
"Svakako sa geotermalnog aspekta ne zaostaju ni ostala područja kao što su Banjalučki region, Brčansko-šamačka Posavina, Višegrad, Teslić, Lješljani, Kulaši, i drugi", rekla nam je Marija Milanović, inženjer u Geološkom zavodu Republike Srpske Marija Milanović.
Francuzi zainteresovani za naše geotermalne potencijale
Milanovićeva je istakla da je Geološki zavod Republike Srpske ostvario uspješnu saradnju sa predstavnicima kompanije "Geodeep" iz Francuske. Prema njenim riječima, predsjednik francuskog geotermalnog udruženja AFPG i specijalni savjetnik ministra energetike Francuske Žan Žak Graf i direktor kompanije "Geosafe" iz Beograda Milan Marinović u više navrata su posjetili Geološki zavod Republike Srpske, sa ciljem upoznavanja sa geotermalnim potencijalom Republike Srpske, između ostalog na područjima Banjaluke, Bijeljine i Višegrada, i mogućnostima investiranja u ovu oblast.
"Tim povodom dogovoren je nastavak saradnje i potpisan je sporazum između Francuske firme AFPG 'beodeer' i Geološkog zavoda Republike Srpske, koji ima za cilj preliminarnu početnu saradnju između dvije navedene institucije", istakla je ona.
(Dušan Volaš, Mondo)
*/Preuzimanje teksta, vijesti, fotografija i video snimaka dozvoljeno uz vidljivo navođenje izvora i linka ka Mondo portalu/