Osim što je poznata po termalnim kupalištima banjalučka plaža Vrućica je specifična po tome što na navedenom lokalitetu raste biljka za koju se smatra da potiče još iz ledenog doba.
Vrućica se nalazi u naselju Srpske toplice, nekadašnjem Gornjem Šeheru, a zbog niza termomineralnih izvora omiljena je destinacija velikog broja Banjalučana. Najveća temperatura u jednoj od banja dostiže 36 stepeni, tako da je pogodna i za banjanje u hladnijim danima.
Ovo mjesto specifično je i po tome što kod toplih banja postoje tri mikrolokacije na kojima raste biljka vilina ili venerina vlas (Adiantum capillus-veneris L.). Radi se o endemičnoj vrsti paprati koja raste samo na izvorima termalne vode na nekoliko mjesta na ovim prostorima.
Stabljika viline vlasi duga je dvadesetak centimetara. Njena osnova slična je vlasi ženske kose, crne je boje a oko nje su nepravilno raspoređeni izrezbareni zeleni listići.
Ova biljka se još u narodu zove gospina vlas, ženska kosa, vodena paprat i pripada staroj tercijarnoj flori. U tercijaru je ona imala širok areal zahvaljujući toplim i vlažnim ekološkim uslovima, međutim, u toku glacijacije zbog snižavanja temperature zadržala se na mediteranskim i submediteranskim područjima, a u kontinentalnoj klimi samo uz termomineralne izvore.
Ana Ćurić, viši stručni saradnik za biodiverzitet u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa rekla je za Mondo da Srpske Toplice/Gornji Šeher predstavlja jedan od rijetkih nalazišta ove paprati otkriven još 1882. godine, a 1956. godine Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti je zaštitio ovaj lokalitet sa vrstom vilina vlas kao prirodnu rijetkost.
"Danas, ovaj lokalitet zakonom nije zaštićen kao prirodno dobro, ali vrsta vilina vlas je strogo zaštićena vrsta prema Uredbi o strogo zaštićenim i zaštićenim divljim vrstama u Republici Srpskoj. To znači da su propisane mjere zaštite koje ne dozvoljavaju ugrožavanje i uništavanje ove vrste paprati niti njenog staništa", pojasnila je Ćurićeva.
Prema njenim riječima, pored ovog lokaliteta, vrsta se u Bosni i Hercegovini može pronaći na lokalitetima sa istim ili sličnim stanišnim uslovima, češće u Hercegovini, npr. na vodopadu Kravice, sedrenim vodopadima na Bregavi, u kanjonu Drežnice, na vrelu Bune i Tihaljine, na lokalitetima Skočigrm i Koritne grede kod Trebinja.
"U kontinentalnom dijelu poznata su tek tri nalazišta, izvori kod banje 'Vilina vlas' u Višegradu, Gornji Šeher i odnedavno novootkriveni mikrolokalitet Sedra na rijeci Stavnji, u blizini Sarajeva. Od okolnih država ova paprat naseljava Sjevernu Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru, Hrvatsku i Sloveniju gdje je takođe ugrožena i uglavnom zaštićena zakonom", istakla je sagovornica Mondo portala.
Vilina vlas na termalnim banjama plaže Vrućica nalazi specifične uslove za život koje joj pruža konstantna temperatura vode, konstantna vlaga, duboka sjena i sedrene stijene.
Ana Ćurić ističe je da iz tog razloga potrebno istaći da planiranim aktivnostima uređenja obale i vanjske banje ne treba ni u kojem slučaju vršiti dodatne intervencije na mikrolokalitetima sa nalazištima ove paprati od već urađenih dosadašnjih intervencija koje su po njenim riječima, na žalost, ostavile traga.
"Potrebno je dodatno istaći značaj ove vrste i upoznati građane i sve korisnike vanjskih banja o njenoj rijetkosti, starosti i značaju. To se najuspješnije može postići sa informativnom tablom i oznakama na samom kupalištu", istakla je ona.
Živi fosil među biljkama
Ana Ćurić ističe da je vilina vlas je stara milionima godina i uspjela je da preživi zadnje ledeno doba na našem području zahvaljujući tzv. refugijumima, a u ovom slučaju to su bili termalni izvori i porozne stijene u koje se mogla sakriti i zadržati do danas.
Nacionalni spomenik
Kulturni pejzaž Srpske Тoplice (banje u Gornjem Šeheru) u Banjaluci proglašen je 2020. godine Nacionalnim spomenikom BiH Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Ovo kulturno dobro je svrstano u kategoriju 'Nacionalni spomenik od velikog značaja za Bosnu i Hercegovinu' te uživa najviši stepen zaštite. Ovom Odlukom propisana je obaveza čuvanja prirodnih vrijednost, gdje je najznačajnija biljna vrsta paprat vilina vlas. Takođe, za sve intervencije u obuhvatu Nacionalnog spomenika propisano je, između ostalog, da uređenje banja na obali Vrbasa mora biti u skladu sa identitetom prostora i nalazima Elaborata o zaštiti prirodnih dobara i Elaborata zaštite životne sredine prema projektu pejzažnog uređenja prostora.
(Mondo)
*/Preuzimanje teksta, vijesti, fotografija i video snimaka dozvoljeno uz vidljivo navođenje izvora i linka ka Mondo portalu/
