Kako je najavio predsjednik Udruženja za međunarodni transport iz Srbije, vozači iz Srbije i Bosne i Hercegovine koji planiraju da blokiraju granične prelaze prema zemljama Šengena neće blokirati putničke prelaze, već samo teretne terminale.
Vozači kamiona iz Srbije i Bosne i Hercegovine (BiH) najavili su da će 26. januara svi teretni granični prelazi prema zemljama Šengena biti blokirani.
Razlog za protest je stupanje na snagu novog sistema evidentiranja ulazaka i izlazaka (EES), preko kojeg se kontroliše dužina boravka unutar Šengen zone. Prema šengenskim pravilima, državljani zemalja koje nisu članice EU, među kojima su Srbija i BiH, mogu u zoni provesti najviše 90 dana u okviru 180 dana.
Prema tvrdnjama prevoznika, ovo pravilo je prilagođeno turističkim posjetama, ali ne i prirodom posla profesionalnih vozača koji prevoze robu kroz više zemalja EU. Ovakvo rešenje, upozoravali su ranije, mogla bi ozbiljno da ugrozi funkcionisanje međunarodnog drumskog transporta.
Kako se navodi, mera blokada granica dolazi nakon što Brisel nije uvažio zahteve i sugestije prevoznika o olakšavanju procedura na granicama.
Blokada teretnih terminala
Predsjednik Udruženja za međunarodni transport iz Srbije Neđo Mandić pojasnio je za Juronjuz Srbija da se protesti ne odnose na putničke prelaze, već isključivo na teretne terminale, gde će kamioni biti parkirani tako da ni u jednom trenutku ne bude moguće ulaziti ili izlaziti sa robom.
"Bukvalno će stati uvoz i izvoz, a lanci snabdijevanja bez naših prevoznika praktično ne funkcionišu", naglasio je Mandić.
Prema njegovim riječima, u posljednje dvije godine problem prevoznika pokušavao se riješiti diplomatskim kanalima, putem Evropske komisije i vlasti u BiH i Srbiji, ali konkretnih odgovora nije bilo.
"Za ovo vrijeme ništa se nije desilo. Ostavili smo rok od mjeseci i po dana da se problem riješi, ali bez rezultata. Zato smo se odlučili za drastičnije mjere protesta", rekao je Mandić.
Transportna zajednica "razume zabrinutost”
Podsjetimo, portal EUpravo zato već je pisao na ovu temu, a od relevantne institucije koja se bavi transportom u ovom dijelu Evrope, Transportne zajednice Jugoistočne Evrope, dobili smo odgovor da uvođenje EES-a neće promijeniti postojeće uslove ulaska za profesionalne vozače.
"Jedina promena odnosi se na prikupljanje biometrijskih podataka i zamjenu pečatiranja pasoša elektronskim zapisima u sistemu. Svi ostali uslovi ostaju isti. Dakle, EES utiče samo na procedure kontrole, a ne na sama pravila", istakli su za naš portal.
Prema njihovim riječima, cilj sistema ulaska/izlaska je da modernizuje i unaprijedi upravljanje spoljnim granicama EU tako što će se elektronski registrovati putnici koji nisu iz EU svaki put kada uđu ili izađu iz šengenskog prostora.
"To je automatski IT sistem za registraciju državljana koji nisu iz EU i putuju u kratkom roku, prilikom svakog prelaska spoljne granice bilo koje države članice EU (osim Kipra i Irske), uključujući Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švajcarsku. Pravo na boravak u Šengen zoni 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana je dugogodišnje osnovno pravilo za kratke boravke. Srpski profesionalni vozači, kao i svi profesionalni vozači koji nisu iz EU i ulaze na teritoriju Šengena, već su upoznati sa ovim pravilom, koje je dodatno potvrđeno Uredbom o šengenskom zakoniku o granici iz 2016. godine".
Ipak, iz Transportne zajednice istakli su da razumiju da postoje određene zabrinutosti u vezi sa primjenom novog sistema koje su prenijeli Evropskoj komisiji. Takođe, organizovali su sastanak u Briselu na kome su udruženja prevoznika i regionalne institucije imale priliku da iznesu svoje argumente i vode konstruktivan dijalog sa predstavnicima Evropske komisije.
"Važno je naglasiti da se ovo zakonodavstvo odnosi na organizaciju procedura ulaska i izlaska. Zato je nadležnost Transportne zajednice u ovoj oblasti ograničena", naglasili su tada za EUpravo zato.
PKS: Ekonomski neisplativo
S druge strane, iz Privredne komore Srbije su tada za naš portal istakli da dalja primjena EES-a prijeti da poremetiti trgovinske i investicione tokove između regiona i EU, da poveća troškove transporta i ugrozi ekonomsku stabilnost regiona, kao i funkcionisanje lanaca snabdijevanja u EU.
" Ograničenje boravka od 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana na teritoriji EU dovodi profesionalne vozače u međunarodnom drumskom saobraćaju u poziciju da mogu obavljati radne aktivnosti približno šest mjeseci u godini, što je ekonomski neisplativo kako za vozače tako i za poslodavce i čini ovo zanimanje sve neprivlačnijim. Time je praktično prepolovljena efikasnost voznog osoblja zaposlenog kod poslodavaca koji se bave međunarodnim prevozom tereta i putnika", istakla je nedavno za EUpravo zato Vesna Đorđević, viši savjetnik u Udruženju za saobraćaj Privredne komore Srbije.
(EUpravo zato)