Rast cijena nafte direktno povećava inflaciju, što dovodi do opšteg poskupljenja proizvoda i usluga. Usljed rata na Bliskom istoku, mnoge zemlje su uvele mjere kojima bi ublažile cijene nafte, ali vlast u Bosni i Hercegovini još nije uradila ništa.
Hrvatska je ograničila cijene goriva, čime je omogućila da cijene na benzinskim pumpama ostanu iste ili da dožive samo neosjetan porast. Time štite potrošače, ali i ekonomiju države s obzirom na to da porast cijena goriva sa sobom povlači inflaciju.
Srbija nije ograničila maržu, ali je suspendovala izvoz nafte i svih naftnih derivata do 19. marta, što je mjera koja za cilj ima zaštitu domaćeg tržišta od nestašica i skoka cijena.
U Crnoj Gori, kao i u Bosni i Hercegovini, nisu uvedene nikakve mjere, zbog čega se ta država već suočava sa nestašicom goriva na pojedinim pumpama.
U Bosni i Hercegovini nema nestašice, ali je cijena goriva osjetno povećana u odnosu na početak rata. Zvanični podaci iz Federacije BiH govore da je u tom entitetu gorivo poskupilo za 40 feninga, a slična situacija je i u Republici Srpskoj, piše Klix.
Jedina inicijativa koja postoji u BiH u smislu ublažavanja posljedica poremećaja svjetskog tržišta nafte nalazi se na Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, gdje će se za sedam dana raspravljati o izmjenama zakona koje bi Savjetu ministara BiH omogućile da efikasno ukine ili smanji maržu na gorivo u slučaju vanrednih situacija poput ove.
Da u vlasti ne postoji hitna potreba za zaštitom ekonomije, govori i činjenica da se ni raspravom na Predstavničkom domu neće uvesti nikakve mjere. Naime, izmjene zakona mora da usvoji i Dom naroda BiH, koji je mjesecima neefikasan. Čak i da oni usvoje izmjene i nova uredba stupi na snagu, o ograničenju marže na gorivo se zatim mora usaglasiti i Savjet ministara BiH.
Za ovakav manevar, odnosno usvajanje izmjena zakona, zakonodavcima u BiH su obično potrebni mjeseci, a mnogi analitičari vjeruju da rat neće potrajati predugo. Stoga je realno i da rat završi prije nego što BiH uvede mjere.
U tom smislu je zanimljivo podsjetiti i na "divljanje" cijena nafte prije četiri godine kada je počeo rat u Ukrajini. Parlamentarna skupština BiH je tada pokušala usvojiti inicijativu o ukidanju/smanjenju marže na gorivo, ali je to bilo bezuspješno. Na kraju je cijena nafte u svijetu pala i vratila se u normalu, a mi nismo uveli nikakve mjere stoga građani do danas svjedoče skupljim osnovnim životnim namirnicama do kojih je dovela inflacija u tom periodu.
Šta BiH može uraditi da spriječi poskupljenja
Ekonomista Igor Gavran je za Fenu kazao da građani u BiH definitivno imaju razloga za zabrinutost usljed povećanja cijena goriva, posebno zbog nedostatka sistemskih mjera kontrole cijena i strateških zaliha energenata.
Trenutnu situaciju je uporedio sa onom u kojoj smo se našli prije četiri godine kada je Rusija napala Ukrajinu i pokrenula sada već četverogodišnji rat.
"Definitivno možemo očekivati sličan scenarij kada je u pitanju inflacija koja je nastupila nakon početka rata Rusije s Ukrajinom, s tim što sada ima više prostora za neku intervenciju nego što je bilo tada. Tada su cijene bile, uslovno rečeno, na nekom normalnom nivou i onda su se povećavale. Sada su cijene robe i usluga nerealno visoke. Tako da su danas marže i trgovačkih centara i onih koji naplaćuju prevoz i sve ostalo daleko više nego što su bile tada", kazao je Gavran.
On naglašava da jedna od mjera koja može usporiti rast cijena jeste kontrola i ograničavanje cijena goriva. Osim toga, za druge proizvode postoji inspekcija koja bi trebala kontrolisati cijene svih namirnica i usluga s obzirom na to da se u ovakvim situacijama nestabilnog svjetskog tržišta nafte često dešavaju neopravdana poskupljenja.
Naglašava da trenutna cijena goriva nije na nivou koji bi uticao na povećanje svih drugih proizvoda i usluga, ali da će to biti neminovno ukoliko barel nafte pređe 140 dolara.
Osim toga, Gavran ističe da bi građani trebali biti zabrinuti i zbog nedostatka strateških zaliha nafte i jasnih planova za krizne situacije.
"U Republici Srpskoj zaliha uopšte nema, ne postoje robne rezerve, pa tako ne postoje ni terminali u javnom vlasništvu. U Federaciji BiH postoje naftni terminali, ali očito su njihove rezerve na mizernom nivou jer ih niko ni ne spominje ozbiljnije. S druge strane, imamo privatne kompanije, neke od njih imaju svoje terminale i svoje rezerve, ali njima je jedini interes ostvarenje što većeg profita te ako tu nema nikakve kontrole od države, možemo očekivati samo maksimalne cijene i njihovu maksimalnu zaradu", kazao je Gavran.
Podsjeća da BiH ima i rafineriju nafte u Brodu koja bi, da trenutno radi, olakšala ovakve situacije.
"Imamo rafineriju nafte u Brodu za koju je neko dozvolio da se zaustavi i tu bi nadležne vlasti u RS-u mogle da intervenišu u smislu da kada bismo imali mogućnost uvoza sirove nafte i prerade u našoj rafineriji, odmah bismo imali mogućnost veće kontrole nad samim cijenama. Ovako zavisimo od toga da kupimo gotov proizvod, gotovo gorivo", upozorio je Gavran.
Takođe, jedna od mogućih mjera, prema njegovom mišljenju, mogla bi biti i da entitetske ili državne vlasti izvrše direktnu nabavku većih količina nafte.
"Tako bi se mogla dobiti niža i povoljnija cijena koja bi se onda mogla koristiti za intervenciju na tržištu i na taj način onemogućiti divljanje cijena. Međutim, mi nemamo čak ni najave da se nešto poduzima u bilo kojem smjeru. Ne moraju to biti ove mjere koje sam ja sugerirao, može biti bilo šta drugo, ali ne vidi se da se išta poduzima. Stoga, građani itekako imaju razloga za zabrinutost. Takođe, građani BiH su već ranije vidjeli da vlasti ne reagiraju, ne kontroliraju cijene, tako da opet mogu očekivati poskupljenja, opravdana, ali još više neopravdana", istaknuo je Gavran.