Ekonomija

Američka ponuda za aerodrome u Sarajevu i Mostaru: Investicija od 250 miliona evra na stolu Vlade FBiH

Autor Haris Krhalić

Američka kompanija AAFS nudi 250 miliona evra za koncesiju aerodroma u Sarajevu i Mostaru.

Izvor: Shutterstock

Federacija Bosne i Hercegovine bi uskoro mogla prepustiti upravljanje svojim aerodromima američkom investitoru, čime bi se pridružila globalnom trendu koncesija koji je već zahvatio ostatak Balkana. Kompanija "AAFS Infrastructure Energy LLC" uputila je zvaničnu ponudu Vladi Federacije BiH za preuzimanje aerodroma u Sarajevu na period od 30 godina, uz obećanje ulaganja od približno 250 miliona evra u prvih pet do sedam godina, piše Radio Slobodna Evropa.

Dok je sarajevski aerodrom trenutno u fazi procjene javnog interesa unutar Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, slična ponuda za mostarski aerodrom proslijeđena je Gradu Mostaru na razmatranje. Stručnjaci smatraju da bi ulazak renomiranog operatera mogao drastično promijeniti poziciju Sarajeva na mapi avijacije.

Profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu, Muharem Šabić, ističe da bi bez velikih ulaganja aerodrom ostao na trenutnom nivou od oko dva miliona putnika. On naglašava da bi s koncesionarom taj broj mogao porasti na tri do pet miliona godišnje. Šabić upozorava da Sarajevo i dalje kaska za regionalnim konkurentima zbog infrastrukturnih ograničenja, dodajući: "S koncesionarom koji ima reputaciju i može otvoriti nove linije, potencijal je tri do tri i po miliona putnika, što bi Sarajevo približilo Skoplju ili Prištini."

Ponuđeni model predviđa da aerodromi ostanu u vlasništvu države, dok bi američki operater godišnje uplaćivao jedan procenat ukupnog prihoda i sedam procenata dobiti prije oporezivanja u entitetski budžet. Ipak, proces koncesije nosi i izazove, jer svaka promjena operatera zahtijeva strogu sertifikaciju Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA).

Konačnu riječ o ovoj ponudi moraju dati Parlament FBiH i Gradsko vijeće Mostara. Dok regionalni centri poput Beograda, Zagreba i Skoplja već godinama uspješno posluju pod međunarodnim upravama, za Vašington i domaće vlasti ključno pitanje ostaje da li će ovaj model donijeti građanima povoljnije karte i bolju povezanost koju godinama priželjkuju.