Pomjeranje sata donosi profit trgovini i ugostiteljstvu, ali i zdravstvene posljedice.
Ove godine ćemo pomjeriti sat unaprijed za jedan sat u noći sa subote, 28. na nedjelju, 29. marta. Dva puta godišnje, pomjeranje kazaljki na satu pokreće lavinu rasprava o smislu ljetnog računanja vremena.
Iako je izvorna ideja, nastala tokom Prvog svjetskog rata, bila plemenita i pragmatična – ušteda energenata poput uglja produženjem dnevnog svjetla – danas je taj argument gotovo potpuno izgubio na značaju. Savremene analize pokazuju da su uštede na rasvjeti zanemarljive ili ih potpuno poništava povećana potrošnja klima uređaja tokom dužih i toplijih večeri.
Prava istina o upornosti ove prakse leži negdje drugdje, u bilansima i izvještajima o dobiti moćnih privrednih sektora kojima dodatni sat sunca donosi ogroman profit. Dok se većina građana bori sa poremećenim bioritmom i posljedicama izgubljenog sata sna, neki zadovoljno trljaju ruke.
Ko najviše profitira od pomjeranja sata?
Glavni pokretači modernog ljetnog računanja vremena su trgovina i ugostiteljstvo. Privredne komore i maloprodajni lanci su među najglasnijim zagovornicima ove prakse iz vrlo jednostavnog razloga: ljudi su skloniji trošenju novca kada je napolju dnevno svjetlo. Dodatni sat sunca nakon radnog vremena podstiče potrošače da na povratku kući svrate u prodavnice, obave kupovinu ili se spontano odluče za posjetu restoranu ili kafiću.
Za ugostitelje, posebno one sa baštama, duži dan znači dužu sezonu i znatno veći promet. Turistička industrija takođe ima koristi, jer posetioci duže ostaju napolju, obilaze znamenitosti i troše više novca na dodatnu ponudu, čime se direktno podstiče lokalna privreda.
Ništa manje ne profitira ni industrija slobodnog vremena i rekreacije. Duže večeri su idealne za sportske aktivnosti na otvorenom, što direktno utiče na rast prihoda u ovom sektoru.
Jedan od najupečatljivijih primjera je industrija golfa, koja samo u Sjedinjenim Američkim Državama zahvaljujući ljetnom računanju vremena ostvaruje dodatne prihode procijenjene na 200 do 300 miliona dolara godišnje, jer dodatni sat svjetla omogućava igračima još jednu rundu poslije posla. Sličan trend bilježe i prodavci sportske opreme, roštilja, baštenskog namještaja i opreme za kampovanje, jer ljudi više vremena provode u parkovima, dvorištima i prirodi.
Paradoksalno, praksa uvedena radi uštede energije danas često dovodi do povećane potrošnje goriva, jer građani češće koriste automobile za večernje izlete, sportske aktivnosti ili kupovinu.
Prednost ljetnog računanja vremena
Ipak, bilo bi nepravedno reći da od ljetnog računanja vremena nema nikakve opšte koristi. Jedan od ključnih argumenata u prilog pomjeranju sata jeste poboljšanje javne bezbjednosti. Statistike pokazuju da se u periodu ljetnog računanja vremena smanjuje broj saobraćajnih nesreća, posebno onih u kojima stradaju pješaci i biciklisti. Razlog je bolja vidljivost u popodnevnim satima kada je saobraćaj najgušći.
Takođe, istraživanja su pokazala da duži period dnevnog svjetla djeluje kao sredstvo odvraćanja od kriminala; stopa uličnih pljački i napada opada jer kriminalci radije djeluju pod okriljem mraka. U tom smislu, društvo u cjelini ostvaruje određenu vrstu neekonomskog profita.
Lobiji koji su oblikovali kalendar
Koliko su komercijalni interesi jaki, najbolje pokazuje istorija lobiranja u SAD-u. Tokom osamdesetih godina prošlog vijeka, formirana je velika koalicija kompanija, uključujući lance brze hrane i proizvođače roštilja, koja je uspješno lobirala za produženje ljetnog računanja vremena.
Vrhunac je dostignut kada je industrija slatkiša uspjela da progura odlaganje pomjeranja sata do prve nedjelje u novembru. Cilj je bio da djeca za Noć vještica imaju dodatni sat dnevnog svjetla za skupljanje slatkiša, što je direktno dovelo do povećanja prodaje slatkiša i kostima. Ovaj primjer jasno pokazuje kako su interesi jedne industrije uspjeli da preoblikuju nacionalni kalendar i utiču na živote miliona ljudi.
Cijena dužeg dana
Međutim, profit koji ostvaruju pojedini sektori dolazi uz visoku cijenu koju plaća cijelo društvo, prije svega kroz zdravstvene posljedice. Nagla promjena remeti ljudski cirkadijalni ritam, što dovodi do gubitka sna, umora i pada produktivnosti.
Ekonomska analiza iz 2024. procijenila je da ukupni godišnji trošak ljetnog računanja vremena u SAD-u iznosi oko 672 miliona dolara, uglavnom zbog zdravstvenih komplikacija i nesreća. Istraživanja su zabilježila porast rizika od srčanog udara za deset odsto u danima neposredno nakon proljećnog pomjeranja sata, kao i veći broj moždanih udara i povreda na radu.
Ponedeljak nakon “krađe” jednog sata sna poznat je kao “pospani ponedjeljak”, dan obilježen padom koncentracije i porastom “cyberloafinga” - gubljenja vremena na internetu tokom radnog vremena. Tako, dok trgovci i ugostitelji sabiraju dobit, zdravstveni sistem i poslodavci snose troškove poremećenog sna nacije. Rasprava o ukidanju ove prakse sve je glasnija, a odluka će zavisiti od toga da li će prevagnuti komercijalni interesi ili briga za javno zdravlje i dobrobit.
BONUS VIDEO:
(Poslovni.hr/MONDO)