Plan o ukidanju pomjeranja sata dva puta godišnje u Evropskoj uniji postoji već godinama, ali se i dalje nije realizovao. Šta se dešava sa ovom inicijativom i hoće lu EU ikada ukinuti ljetnje računanje vremena?
Poljska, koja trenutno predsedava Evropskom unijom, želi ponovo da pokrene temu - ukidanja letnjeg računanja vremena, uprkos otporu u Briselu.
Neočekivani saveznici mogli bi da dođu sa strane, od Donalda Trampa i Ilona Muska, piše Evropska novinska redakcija.
Svake godine, krajem marta, ponovo se postavlja isto pitanje: da li pomjeramo sat unaprijed ili unazad? Milioni Evropljana svakog proljeća preispituju da li im je uopšte potrebno ljetnje računanje vremena i šta to tačno znači.
Evropska komisija je 2018. godine predložila ukidanje sezonskog pomeranja sata nakon što je gotovo četiri miliona ljudi u tadašnjih 28 država članica EU podržalo ovu inicijativu. Evropski parlament je podržao reformu godinu dana kasnije, ali su neki članovi EU izrazili protivljenje, pa je tema stavljena na čekanje.
Trenutna direktiva, koja je usvojena 2001. godine, nalaže svim članicama da pređu na letnje računanje vremena posljednje nedjelje u martu, a da se na zimsko vrate posljednje nedjelje u oktobru. Glavni cilj bio je ušteda energije korišćenjem dodatnog časa dnevnog svjetla u večernjim satima.
Ušteda energije sporna
Ipak, stvarne uštede energije su sporne.
Njemčka agencija za zaštitu životne sredine tvrdi da se tačno utvrđivanje ušteda nije moguće jer pomjeranje sata dovodi do smanjenja potrošnje u nekim oblastima, ali i povećanja u drugim.
Na primjer, iako ljetnje računanje vremena može da doprinese manjoj potrošnji struje u večernjim satima, dolazi do većih troškova za grejanje u hladnijim jutarnjim satima.
Većina istraživanja ukazuje da je potencijal za uštedu energije izuzetno nizak.
Takođe, sve je više dokaza o negativnim efektima pomjeranja sata na zdravlje, kako u severnim, tako i u južnim evropskim zemljama.
"Postoji mnogo dokaza da je pomjeranje sata dva puta godišnje loše za ljudsko zdravlje, životinje i saobraćaj, a da ima vrlo malo koristi. Mislim da je vreme da se to okonča", izjavio je Šon Keli, irski poslanik u Evropskom parlamentu i veliki zagovornik ukidanja pomjeranja sata.
Dansko istraživanje iz 2017. godine pokazalo je da 11% više ljudi pati od depresije u nedjelji nakon što se pomeri sat sa letnjeg na zimsko računanje vremena, u poređenju sa drugim nedjeljama tokom godine.
"Dokazano je da nagli početak tame može biti okidač za depresiju kod onih koji su skloni tom poremećaju", rekao je Jorgen Bak, predsjednik Danskog udruženja protiv ljetnjeg računanja vremena.
Neurološkinja iz Španije, Gonzalo Pin, smatra da bi za Španiju najbolje bilo da se zadrži vremenska zona koja je najbliža njihovom meridijanu, odnosno zimsko računanje vremena.
"Pomjeranje sata značajno narušava naš neurohormonalni sistem - kortizol, melatonin, serotonin i holesterol, koji imaju svoj biološki ritam", naglasila je Pinova.
Naučnici nisu saglasni po ovom pitanju
Bugarska neurološkinja Diana Dečovska je izjavila da se ljudsko telo brzo prilagođava promjenama, te da pomeranje sata za jedan sat obično nije toliko stresno.
"Za većinu ljudi potrebno je od pet do deset dana da se naviknu na promjene", objasnila je.
Dodala je da samo pet posto ljudi doživljava negativne efekte, poput problema sa snom, što može izazvati nervozu, razdražljivost, smanjenu koncentraciju i loše raspoloženje.
Iako je Evropska komisija predložila ukidanje pomeranja sata pre šest i po godina, države članice još nisu postigle saglasnost.
Ispitivanje sprovedeno 2018. godine u kojem je učestvovalo 4,6 miliona ljudi pokazalo je da 84% podržava ukidanje ove prakse. Međutim, najveći broj odgovora stigao je iz Njemačke i Austrije, gdje su građani premoćno glasali za trajno ljetnje računanje vremena.
Poljsko predsjedništvo trenutno razmatra mogućnost da ponovo pokrene inicijativu za ukidanje pomjeranja sata, ali s obzirom na ograničenu podršku među članicama, razmatraju se tehnički razgovori sa državama članicama kako bi se procenile mogućnosti za postizanje dogovora.
Američki predsjednik Donald Trump je ranije izjavio da bi želio ukidanje letnjeg računanja vremena jer je "nepraktično" i "skupo". Ipak, u posljednje vrijeme je ublažio svoje stajalište. U debatu se uključio i tehnološki milijarder Elon Musk, koji je pitao svoje pratioce da li bi radije ustajali sat vremena ranije ili kasnije. Većina je odgovorila da bi volela da dan traje duže sa kasnijim izlaskom i zalaskom Sunca.
Pitanje pomjeranja sata ima i geografski aspekt jer u EU postoje tri vremenske zone.
Na primjer, ako bi sve zemlje u srednjoevropskoj vremenskoj zoni usvojile trajno ljetnje računanje vremena, u Belgiji, Holandiji i Danskoj Sunce bi zimi izlazilo tek oko podneva, a u sjeverozapadnoj Španiji oko 10 sati ujutro.
S druge strane, ako bi usvojile zimsko računanje vremena, Sunce bi u istočnoj Poljskoj izlazilo u tri ujutro, a u Berlinu u 3:44. Ako bi zemlje na zapadu i sjeveru prešle u zapadnoevropsku vremensku zonu, to bi stvorilo nove komplikacije, jer bi, na primjer, Francuska i Njemačka bile u različitim vremenskim zonama.
Uprkos svim problemima, čini se da je pomeranje sata dva puta godišnje, iako sa svim svojim manama, još uvijek najbolji mogući kompromis.
(EUpravo zato/index.hr)
