Potrošačka korpa jedne porodice, širom Evrope, ima drugačiju cijenu. Prema posljednjim istraživanjima cijena tržišta, iznos može biti veći i do četiri puta.
Indeksom nivoa cijena bavio se Eurostat i uporedio troškove potrošačkih dobara i usluga u svakoj zemlji sa prosjekom Evropske unije. Ako ista korpa robe i usluga u prosjeku u EU košta 100 evra, koliko bi ta korpa koštala u svakoj pojedinačnoj zemlji?
Eurostat zasniva ove indekse na godišnjim nacionalnim prosečnim cijenama za više od 2.000 roba i usluga, navodi Euronews. Postoje dva načina mjerenja cijena, jedan koji posmatra samo ono što domaćinstva direktno troše, dok drugi uključuje i javno finansirane usluge poput zdravstvene zaštite i obrazovanja.
Nivo cijena 100 odgovara prosjeku Evropske unije. Rezultat iznad 100 znači da je neka zemlja skuplja, dok rezultat ispod 100 znači da je jeftinija, a riječ je o podacima koji upoređuju samo cijene i ne uzimaju u obzir nivoe prihoda, što znači da skuplja zemlja ne mora nužno biti manje pristupačna za svoje stanovnike.
Unutar Evropske unije razlike su velike. Luksemburg je na vrhu liste, dok je Rumunija na kraju sa najnižim cijenama, a razlika između ove dvije države je čak 2,5 puta viša u korist Luksemburga.
Ako uključimo zemlje kandidate za EU i članice EFTA, Island postaje najskuplja zemlja, dok je Sjeverna Makedonija najjeftinija, čime se razlika povećava na čak 3,7 puta.
Uopšteno gledano, Zapadna i Sjeverna Evropa imaju više nivoe cjena, dok su Centralna i Istočna Evropa i dalje jeftinije.
Cijene i zarade daju potpuniju sliku
Island je 83,7 odsto skuplji od prosjeka Evropske unije, dok je Švajcarska 81 odsto iznad prosjeka.
"Ove brojke uvek treba posmatrati zajedno sa zaradama. Ono što je važno za životni standard nije to da li su cijene visoke, već šta lokalna plata može da kupi — kupovna moć, a ne sama cijena", rekao je profesor Robert Inklar za Euronews Business.
On je objasnio da iako Švajcarska djeluje skupo, tamo je kupovna moć među najjačima u Evropi jer su plate dovoljno visoke, dok bi isti nivo cijena uz znatno niže plate imao potpuno drugačiji efekat.
Danska (40,2 odsto), Irska (39,6 odsto) i Norveška (38,4 odsto) takođe spadaju među najskuplje zemlje u Evropi, oko 40 odsto iznad prosjeka EU, slede ih Švedska i Finska.
U Holandiji za potrošačku korpui se plaća 120,4 evra, u Austrija 119 evra, a u Belgija 118,1 evra, dok ista korpa u EU u prosjeku košta 100 evra.
Kako su rangirane najveće evropske ekonomije
Među četiri najveće ekonomije Evropske unije, Njemačka prednjači sa cijenama 9,1 odsto iznad prosjeka Evropske unije, dok je Španija 8,9 odsto jeftinija. Drugim riječima, identična potrošačka korpa u Njemačkoj bi bila skuplja za 18 evra nego u Španiji.
Francuska (106,4) je tek nešto iznad prosjeka Evropske unije, dok je Italija (98) blago ispod prosjeka.
Na drugom kraju ljestvice, u Sjeverna Makedonija korpa koja u EU prosečno košta 100 evra iznosila bi svega 49,7 evra, odnosno manje od polovine. U Turskoj, ta korpa bi koštala 52,2, 55,7 evra u Bosni i Hercegovini, 58,9 evra u Rumuniji i 60 evra u Bugarskoj.
Među jeftinijim zemljama Evrope su i Crna Gora (61), Srbija (62,5), Albanija (65,7), Poljska (71,1) i Mađarska (71,6), dok su ispod prosjeka EU, ali negdje u sredini, Hrvatska (76,3), Slovačka (81,4), Litvanija (81,4), Češka (82), Grčka (84) i Portugal (85,3).
Šta pokreće razlike u cijenama?
Profesor Robert Inklar je za Euronews Business objasnio da je glavni razlog razlika u cijenama širom Evrope – razlika u platama, koje su direktno povezane sa produktivnošću i naveo da tamo gdje su radnici produktivniji, rade više i zarađuju više, te više zarade se direktno "ugrađuju" u cijene svega što se proizvodi i troši lokalno – od restorana i frizera do stomatologa, kirije i brige o deci. Pošto se ove usluge ne mogu uvoziti, njihove cijene prate lokalne troškove rada.
Ipak, plate nisu jedini faktor, tu su i udaljenost, distribucija, regulativa i sama granica, koji povećavaju troškove, pa identični proizvodi ne koštaju isto svuda, dok razlike u PDV-u i drugim porezima na potrošnju dodatno pojačavaju te razlike.
Profesor Rajner Morer, penzionisani profesor Univerziteta u Forhajmu, naveo je da nivoi cijena u državama članicama Evropske monetarne unije pokazuju jasnu pozitivnu korelaciju sa BDP-om po glavi stanovnika i da su najskuplje evropske zemlje uglavnom su i najbogatije.
(EUpravo zato/Euronews)