Prodaja 30 odsto državnog akcijskog kapitala Vazduhoplovnog zavoda "Orao" iz Bijeljine konzorcijumu predvođenom kompanijom "Glotec" ponovo je otvorila pitanje budućnosti industrije Republike Srpske i modela njenog razvoja.
U Ministarstvu privrede i preduzetništva za Mondo navode da će se o ulasku strateških partnera odlučivati od slučaja do slučaja, dok kao najveće izazove za domaću industriju izdvajaju pad potražnje na tržištu Evropske unije, nedostatak kvalifikovane radne snage i rast konkurencije iz Kine.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je odluku o prodaji 30 odsto državnog kapitala u kompaniji "Orao" iz Bijeljine konzorcijumu predvođenom kompanijom "Glotec", čija ponuda iznosi ukupno 13,09 miliona KM.
Od tog iznosa milion KM odnosi se na kupovinu akcija, oko 3,1 milion KM na izmirenje obaveza preduzeća, dok je devet miliona KM planirano za investicije u naredne tri godine.
Obrazlažući prijedlog, Vlada Republike Srpske navela je da je ulazak strateškog partnera neophodan radi modernizacije proizvodnog programa i dugoročne održivosti preduzeća. Kako ističu, postojeći proizvodni program zasniva se na zastarjelim platformama, dok "Glotec" već godinama ostvaruje poslovnu saradnju sa "Orlom".
Na pitanje da li će ulazak strateških partnera postati model koji će Vlada primjenjivati i u drugim preduzećima, iz Ministarstva privrede i preduzetništva odgovaraju da će se svaka odluka donositi pojedinačno.
"Ulazak strateških partnera u privredna društva predstavlja jedan od mogućih modela za unapređenje poslovanja i obezbjeđivanje dugoročne stabilnosti preduzeća. O primjeni ovog modela u budućnosti odlučivaće se na osnovu analize poslovanja svakog pojedinačnog privrednog društva, njegovog stanja, razvojnih mogućnosti, potreba za investicijama i očekivanih efekata", naveli su iz Ministarstva za Mondo.
Kada je riječ o kompaniji "Orao", od strateškog partnera očekuju ulaganja u modernizaciju proizvodnih kapaciteta, unapređenje proizvodnog programa i razvoj aktivnosti usmjerenih ka civilnom tržištu, što bi, kako navode, trebalo da obezbijedi dugoročan i stabilan razvoj ovog preduzeća.
Industriju pogađaju usporavanje evropske privrede i manjak radnika
Iz Ministarstva ocjenjuju da se industrija Republike Srpske trenutno suočava sa brojnim izazovima, od kojih najveći dolaze iz međunarodnog ekonomskog okruženja.
Kako navode, međunarodni geopolitički sukobi i globalna ekonomska kretanja doveli su do rasta cijena proizvodnih inputa, dok je prerađivačku industriju posebno pogodilo smanjenje potražnje na tržištima Evropske unije, prije svega u Njemačkoj, koja predstavlja jedno od najznačajnijih izvoznih tržišta za domaće proizvođače.
Istovremeno, jedan od najvećih problema ostaje nedostatak kvalifikovane radne snage.
"Promjene na tržištu rada, mobilnost radne snage i potreba za novim profilima zanimanja zahtijevaju dalje prilagođavanje obrazovnog sistema, jačanje stručnog osposobljavanja i stvaranje uslova za zadržavanje i privlačenje radne snage", navode iz Ministarstva.
Kao dodatni izazov ističu i sve snažniju konkurenciju na globalnom tržištu, posebno proizvoda iz Kine, zbog čega smatraju da domaća preduzeća moraju više ulagati u savremenu tehnologiju, digitalizaciju proizvodnih procesa, povećanje produktivnosti i razvoj proizvoda sa većom dodatom vrijednošću.
Uprkos tome, poručuju da prerađivačka industrija ostaje jedan od ključnih nosilaca privrednog razvoja Republike Srpske, sa značajnim učešćem u industrijskoj proizvodnji, izvozu i zaposlenosti.
Fokus na metalnu, elektro i drvnu industriju
Govoreći o budućem razvoju, iz Ministarstva navode da najveći potencijal vide u metaloprerađivačkoj i elektroindustriji, drvoprerađivačkoj, kao i tekstilnoj, odjevnoj i kožarskoj industriji.
U narednom periodu, kako ističu, poseban akcenat biće stavljen na proizvodnju sa većom dodatom vrijednošću, modernizaciju proizvodnih procesa i primjenu novih tehnologija.
"Razvoj industrije i povećanje njene konkurentnosti jedan su od prioriteta Vlade Republike Srpske, a planirane aktivnosti sprovode se kroz Strategiju razvoja industrije Republike Srpske za period od 2021. do 2027. godine", naveli su iz resornog ministarstva.
Među najvažnijim mjerama Ministarstvo izdvaja podsticaje za ulaganja u prerađivačku industriju, kojima se sufinansiraju nabavka savremene opreme i mašina, tehnološki razvoj, digitalizacija proizvodnje, povećanje energetske efikasnosti, kao i projekti usmjereni na zelenu i cirkularnu ekonomiju.
Cilj ovih mjera je povećanje produktivnosti domaćih preduzeća, jačanje njihove konkurentnosti na međunarodnom tržištu i rast izvoza.