Ekonomija

Markiranje goriva u BiH košta šest puta više nego u Srbiji: Građani bi mogli plaćati skuplje gorivo

Autor Haris Krhalić

BiH uvodi markiranje goriva, a trošak za 1.000 litara iznosiće 38,82 KM sa PDV-om. Struka upozorava da će namet na kraju platiti građani.

Izvor: Slaven Petković - Mondo

Nakon višegodišnjeg odlaganja, u Bosni i Hercegovini uvedeno je markiranje goriva, odnosno dodavanje posebne, oku nevidljive hemijske supstance koja omogućava kontrolu porijekla i legalnosti goriva na tržištu.

Za sprovođenje ovog sistema krajem 2025. godine donesen je pravilnik, dok su kompanije koje će biti zadužene za njegovu implementaciju izabrane u julu ove godine.

Međutim, već sada se otvaraju brojna pitanja, od troškova i načina sprovođenja do toga koliko će novi sistem uticati na cijene goriva i suzbijanje crnog tržišta.

Markiranje višestruko skuplje nego u Srbiji

Prema dostupnim podacima, markiranje 1.000 litara goriva koštaće 33,18 KM bez PDV-a, odnosno 38,82 KM kada se uračuna PDV, piše Detektor.

Dodatne usluge takođe će se naplaćivati. Ponovljeno arbitražno ispitivanje markiranog goriva koštaće 1.200 KM, dok će uzorkovanje i analize na zahtjev koštati 800 KM, takođe bez PDV-a.

Poređenja radi, u Srbiji je markiranje goriva uvedeno još 2014. godine, a njegova cijena, preračunata u konvertibilne marke i sa uračunatim lokalnim PDV-om, iznosi oko šest KM na 1.000 litara.

To znači da će markiranje u BiH biti višestruko skuplje nego u Srbiji. Ministarstvo trgovine i ekonomskih odnosa BiH nije odgovorilo na pitanje Detektora o ovom problemu.

Trošak bi na kraju mogli platiti građani

Predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata u Federaciji BiH Milenko Bošković upozorava da cijena iz cjenovnika predstavlja samo osnovni trošak, nakon čega slijede dodatna davanja.

On smatra da bi novi namet na kraju mogao biti prebačen na potrošače.

Sličan stav iznijela je i poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Ermina Salkičević-Dizdarević, koja je ranije tražila odgovore o uvođenju sistema markiranja.

Prema njenim riječima, trgovci gorivom neće sami snositi ovaj trošak, već će on biti uračunat u konačnu cijenu koju plaćaju građani.

Gorivo će se markirati i na granici

Sistem predviđa različit postupak za domaće i uvozno gorivo.

Gorivo proizvedeno u BiH markiraće se u rezervoarima u kojima se skladišti nakon proizvodnje. Kada je riječ o uvoznom gorivu, marker će se dodavati na graničnom prelazu tokom carinskog postupka, prije puštanja goriva u slobodan promet.

Upravo ovaj dio procedure otvara dodatna pitanja, posebno zbog načina na koji će cisterne biti otvarane i gdje će se proces obavljati.

Salkičević-Dizdarević upozorava da na graničnim prelazima ne postoje posebno predviđene lokacije za takav postupak, uz pitanje kako će biti riješeni sigurnosni rizici i moguće gužve.

Pravilnikom je predviđeno da se markiranje obavi u roku od 24 sata od uredno podnesenog zahtjeva, osim u slučaju okolnosti koje se smatraju višom silom. Međutim, nije precizirano šta sve spada u tu kategoriju niti koliko bi eventualno produženje postupka moglo trajati.

Nakon što se gorivo označi, organizacija koja obavlja markiranje izdaje potvrdu da je u gorivo dodata propisana koncentracija markera.

Predviđene su i dodatne kontrole. Inspekcijsko tijelo organizacije koja sprovodi markiranje nasumično će uzimati uzorke i provjeravati da li je u gorivo dodata odgovarajuća količina markera.

Takva kontrola mora biti obavljena kod najmanje pet odsto svih postupaka markiranja.

Ipak, dio pravilnika ostavlja otvorena pitanja, među kojima je i značenje izraza „na licu mjesta“, koji nije precizno definisan.

Cilj je suzbijanje crnog tržišta

Uvođenje markiranja predstavljeno je kao mjera za uređenje tržišta nafte i naftnih derivata, kao i za suzbijanje nezakonite trgovine gorivom i unapređenje fiskalne discipline.

Međutim, problem predstavlja činjenica da institucije BiH nemaju precizne podatke o obimu crnog tržišta goriva, zbog čega će biti teško izmjeriti koliko je novi sistem zaista efikasan.

Prema ranijim analizama, ovakav sistem trenutno ne postoji u državama Evropske unije, dok se u regionu primjenjuje u Srbiji. Novi sistem u BiH trebalo bi da pokaže da li će donijeti očekivane efekte ili će, osim kontrole goriva, građanima donijeti i novi trošak.