Mandati šefova misija ističu u najmanje 29 zemalja, uključujući četiri u Evropi, dok SAD mijenjaju svoj diplomatski stav.
Administracija Donalda Trampa povlači gotovo 30 diplomata sa ambasadorskih i drugih visokih pozicija u diplomatskim predstavništvima širom svijeta, u okviru nastojanja da preoblikuje spoljnopolitičko prisustvo SAD i postavi kadrove koji u potpunosti podržavaju Trampovu politiku "Amerika na prvom mjestu".
Prema navodima dva zvaničnika Stejt departmenta, šefovi diplomatskih misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle sedmice da će im mandat biti okončan u januaru. Sagovornici su govorili pod uslovom anonimnosti, s obzirom na to da je riječ o internim kadrovskim promjenama.
Sve diplomate pogođene ovom odlukom stupili su na dužnost tokom administracije Džoa Bajdena, ali su preživjeli početnu "čistku" u prvim mjesecima Trampovog drugog mandata, koja je bila usmerena prije svega na političke imenovance. Situacija se promijenila u srijedu, kada su iz Vašingtona počeli da dobijaju obavještenja o skorom povratku.
Ambasadori formalno služe po volji predsjednika, iako uobičajeno ostaju na funkciji između tri i četiri godine. Kako navode izvori, pogođeni diplomati neće izgubiti status u diplomatskoj službi, već će, ukoliko to budu željeli, biti raspoređeni na druge dužnosti u Vašingtonu.
Gdje je zabilježeno najviše promena?
Stejt department nije želio da komentariše tačan broj ambasadora niti zemlje na koje se odluka odnosi, ali je potez opravdao kao "standardnu proceduru u svakoj administraciji". U saopštenju je podsjetio da je ambasador "lični predstavnik predsjednika" i da predsjednik ima pravo da obezbijedi da u tim zemljama ima ljude koji sprovode agendu "Amerika na prvom mjestu".
Najviše promjena zabilježeno je u Africi, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja: Burundija, Kameruna, Zelenortskih Ostrva, Gabona, Obale Slonovače, Madagaskara, Mauricijusa, Nigera, Nigerije, Ruande, Senegala, Somalije i Ugande.
Slijedi azijsko-pacifički region, u kojem su ambasadorske promjene zahvatile šest zemalja: Fidži, Laos, Maršalska Ostrva, Papuu Novu Gvineju, Filipine i Vijetnam.
U Evropi su pogođene četiri zemlje, Jermenija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Slovačka, dok su po dvije zemlje obuhvaćene promjenama na Bliskom istoku (Alžir i Egipat), u Južnoj Aziji (Nepal i Šri Lanka) i na zapadnoj hemisferi (Gvatemala i Surinam).