Grenlandski premijer poručio je da bi njegov narod, ako bi morao da bira, izabrao Dansku, a ne Sjedinjene Američke Države, jasno odbacujući plan Donalda Trampa o pripajanju ostrva i poručujući da Grenland ne želi da bude dio SAD.
Grenlandski premijer izjavio je da bi njegov narod, ako bi morao birati "ovdje i sada", izabrao Dansku umjesto Sjedinjenih Američkih Država. Izjava Jensa-Frederika Nielsena, data na zajedničkoj konferenciji za novinare sa danskom premijerkom, najsnažnija je poruka tog poluautonomnog danskog teritorija otkako je američki predsjednik Donald Tramp obnovio svoj plan o njegovom pripajanju.
Tramp tvrdi da SAD treba "posjedovati" Grenland kako bi se odbranio od Rusije i Kine. Bijela kuća je predložila kupovinu ostrva, ali nije isključila ni mogućnost upotrebe sile za njegovu aneksiju. Danska je članica NATO-a, a premijerka Mete Frederiksen upozorila je da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Strateški položaj i američko prisustvo
Položaj Grenlanda između Sjeverne Amerike i Arktika čini ga idealnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor brodova u regionu, uprkos tome što je to najrjeđe naseljeno područje na svijetu. Tramp je više puta izjavio da je Grenland ključan za nacionalnu bezbjednost SAD, tvrdeći bez dokaza da je "posvuda prekriven ruskim i kineskim brodovima".
SAD već ima više od 100 vojnika stalno stacioniranih u bazi Pitufik na sjeverozapadnom dijelu Grenlanda, objektu kojim upravlja od Drugog svjetskog rata. Prema postojećim sporazumima sa Danskom, SAD ima ovlašćenje da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi. Međutim, Tramp je prošle nedjelje novinarima u Vašingtonu rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan – SAD "mora imati vlasništvo" i "NATO to mora razumjeti".
"Grenland ne želi biti u vlasništvu SAD"
Na konferenciji za novinare u Kopenhagenu, Frederiksen je osudila "potpuno neprihvatljiv pritisak našeg najbližeg saveznika" i upozorila da "mnoge naznake govore da je najizazovniji dio pred nama". Grenlandski premijer je rekao da se suočavaju sa "geopolitičkom krizom", ali da je stav ostrva jasan.
"Ako moramo birati između Sjedinjenih Američkih Država i Danske ovdje i sada, biramo Dansku", izjavio je.
"Jedna stvar mora biti jasna svima. Grenland ne želi biti u vlasništvu Sjedinjenih Američkih Država. Grenland ne želi biti pod upravom Sjedinjenih Američkih Država. Grenland ne želi biti dio Sjedinjenih Američkih Država".
Diplomatski napori i podrška saveznika
Konferencija za novinare održana je dan prije nego što danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen i njegova grenlandska koleginica Vivijen Motzfeld posjete SAD na sastanak sa potpredsjednikom JD Vensom i državnim sekretarom Markom Rubijem.
Danski saveznici u NATO-u – velike evropske zemlje i Kanada – ovog su nedjelju stali u njenu podršku izjavama kojima potvrđuju da "samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa", prenosi Index. Naglasili su da su jednako kao i SAD zainteresovani za arktičku bezbjednost, ali da se ona mora postići „kolektivno“ od strane saveznika, uključujući SAD. Takođe su pozvali na "poštovanje načela Povelje UN-a, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica".
Pozadina i resursi
Zabrinutost za budućnost teritorije ponovo se pojavila nakon Trampove upotrebe vojne sile protiv Venezuele radi hapšenja njenog predsjednika Nikolasa Madura. Tramp je ponudu za kupovinu ostrva dao i 2019. godine, tokom svog prvog predsjedničkog mandata, ali mu je poručeno da Grenland nije na prodaju.
Posljednjih godina porastao je interes za prirodne resurse Grenlanda – uključujući rijetke zemne metale, uranijum i gvožđe – koji postaju dostupniji zbog otapanja leda usljed klimatskih promjena. Naučnici smatraju da ostrvo može imati i značajne rezerve nafte i gasa.