"Rat uvijek stvara plodno tlo za širenje zločina protiv čovječnosti. Nedavna otkrića pokazuju da je tokom posljednje četiri godine rata najmanje 13 ljudi postalo žrtvama trgovine ljudima u zemljama koje se graniče sa Ukrajinom".
Više od 39.000 slučajeva trgovine ljudima zabilježeno je u Evropi u posljednje dvije decenije, prema najnovijim podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Stručnjaci IOM-a upozoravaju da je stvarni broj vjerovatno mnogo veći zbog nedovoljnog prijavljivanja i neotkrivanja slučajeva.
Rat i raseljavanje
Podaci za period 2002-2022. pokazuju da žrtve u Evropi uglavnom dolaze iz devet zemalja. Više od 19.000 žrtava bilo je iz Ukrajine, zatim iz Moldavije sa 10.464 i Bjelorusije sa 4.286 slučajeva. Julija Sačenko, stručnjak za borbu protiv trgovine ljudima i zaštitu djece, istakla je da ratovi podstiču takve zločine.
"Rat uvijek stvara plodno tlo za širenje zločina protiv čovječnosti. Nedavna otkrića pokazuju da je tokom posljednje četiri godine rata najmanje 13 ljudi postalo žrtvama trgovine ljudima u zemljama koje se graniče sa Ukrajinom", napisala je na Linkedinu nakon sastanka Savjeta Evrope.
Prisilni rad
Žrtve su identifikovane u 69 evropskih zemalja, a najveći udio je zabeležen u Ukrajini (8.413) i Moldaviji (5.866). Žene čine više od tri petine svih žrtava, što je otprilike dvostruko više od muškaraca, a identifikovano je 27 transrodnih žrtava. Među žrtvama, 85 odsto su odrasli, najčešće između 30 i 38 godina, dok je 15 odsto deca.
Skoro polovina žrtava je eksploatisana godinu dana ili manje. Polovina njih je bila podvrgnuta prisilnom radu, uglavnom u građevinarstvu (52 odsto) i poljoprivredi (29 odsto), dok je 48 odsto bilo žrtva seksualne eksploatacije, uglavnom prisilne prostitucije i proizvodnje pornografskog sadržaja.
Ko su počinioci?
Trgovci ljudima koriste psihološko, fizičko i seksualno zlostavljanje da bi kontrolisali svoje žrtve. Uobičajene taktike uključuju ograničavanje pristupa novcu, oduzimanje slobode kretanja i uskraćivanje neophodne medicinske nege. Podaci IOM-a pokazuju da u velikoj većini slučajeva počinioci nisu bliski žrtvama, samo 10 odsto su bili prijatelji.
Najveći udeo počinilaca su agenti za regrutovanje, izvođači radova, formalni poslodavci i krijumčari. Intimni partneri činili su jedan procenat, a članovi porodice dva procenta počinilaca.
(EUpravo zato/Index)