Masovni protesti zbog nestanaka struje i teške ekonomske krize izbili su u gradu Morón na Kubi, gdje su demonstranti zapalili lokalno sjedište Komunistička partija Kube.
Napeta socijalna situacija na Kubi ponovo je izbila na površinu nakon što su demonstracije u gradu Moron prerasle u nasilne incidente.
Prema lokalnim izvještajima, tokom protesta izazvanih sve težom ekonomskom krizom i dugotrajnim nestancima struje demonstranti su zapalili lokalno sjedište Komunističke partije Kube.
Moron, grad u centralnom dijelu ostrva, posljednjih dana postao je simbol rastućeg nezadovoljstva stanovništva. Građani su izašli na ulice kako bi protestovali protiv sve dužih restrikcija električne energije, nestašice goriva i opšteg pogoršanja životnih uslova.
Tokom okupljanja situacija je eskalirala. Dio demonstranata zapalio je zgradu lokalnog partijskog komiteta, institucije koja predstavlja centralni stub političkog sistema zemlje.
Ovaj incident pokazuje koliko je napetost u društvu porasla u trenutku kada se Kuba suočava sa jednom od najtežih ekonomskih kriza posljednjih decenija usljed pritiska SAD bez presedana.
Energetska kriza i kolaps snabdijevanja
U središtu nezadovoljstva nalazi se duboka energetska kriza. Kubanska elektroenergetska mreža već mjesecima radi na ivici kapaciteta zbog nedostatka goriva i tehničkih problema u ključnim elektranama.
Kvarovi i zatvaranje pojedinih postrojenja, zajedno sa smanjenim uvozom nafte, doveli su do talasa nestanaka struje koji pogađaju milione stanovnika širom ostrva.
Predsjednik Migel Dijaz-Kanel priznao je da su rezerve dizela i drugih goriva naglo opale poslednjih mjeseci. Posljedica je nestabilna elektroenergetska mreža i višesatni prekidi napajanja koji paralizuju svakodnevni život.
Kriza je ekstremno pogoršana dugogodišnjom ekonomskom blokadom koju su Sjedinjene Države uvele Kubi. Ta blokada ozbiljno ograničava sposobnost Havane da uvozi energente, naročito iz Venecuele, koja je godinama bila glavni snabdjevač naftom.
Pad isporuka goriva doveo je do domino efekta u ekonomiji. Nestašice goriva utiču na transport, proizvodnju hrane, rad bolnica i snabdjevanje lekovima. U takvim okolnostima država se sve teže nosi sa održavanjem osnovnih usluga, dok frustracija građana raste.
Pregovori sa SAD u sjenci krize
U isto vrijeme dok protesti potresaju pojedine dijelove zemlje, kubansko rukovodstvo pokušava da otvori politički kanal ka Vašingtonu.
Predsednik Migel Dijaz-Kanel potvrdio je da su kubanski zvaničnici započeli razgovore sa vladom Sjedinjenih Država, iako su ranije negirali slične tvrdnje.
Prema njegovim riječima, dijalog je pokrenut nakon što je američki predsjednik Donald Tramp praktično postavio ultimatum Havani u vezi sa energetskom i ekonomskom situacijom.
Dijaz-Kanel je rekao da su razgovori vođeni u atmosferi uzajamnog poštovanja i da je cilj identifikovanje problema koji opterećuju odnose dvije zemlje.
"Razmjena mišljenja bila je puna poštovanja i usmerena na identifikovanje bilateralnih problema i pronalaženje rješenja", rekao je kubanski predsjednik u obraćanju emitovanom na državnoj televiziji.
On je naglasio da Kuba želi dijalog zasnovan na jednakosti i pravu svake države na samoopredeljenje, uz nadu da bi pregovori mogli da udalje dvije zemlje od dugotrajne konfrontacije.
Međutim, dok se diplomatski razgovori vode iza zatvorenih vrata, na ulicama Kube raste pritisak građana koji se svakodnevno suočavaju sa nestašicama struje, goriva, hrane i lekova. U tom sudaru spoljnog pritiska i unutrašnjeg nezadovoljstva Kuba ulazi u jednu od najosetljivijih političkih faza u novijoj istoriji.
(Oružjeonline/Mondo)