Tramp traži od Kine i drugih zemalja da pomognu u obezbjeđivanju Ormuskog tjesnaca, dok Peking ostaje oprezan i fokusiran na stabilnost i sopstvene strateške interese.
Dvije nedelje pre ključnog samita u Pekingu, na kojem bi trebalo da se riješe važni sporovi između SAD i Kine, američki predsjednik Donald Tramp postavio je novi uslov za pregovore: pomoć u ponovnom otvaranju Ormuskog tjesnaca. Iran je zatvaranjem ovog vitalnog pomorskog kanala prekinuo dotok petine svjetske nafte, što je izazvalo skok cijena i strah od nestašica koje bi mogle da poremete globalnu ekonomiju. Tramp sada poziva i druge nacije, uključujući Francusku, Japan, Južnu Koreju i Veliku Britaniju, da sarađuju na obezbjeđivanju tesnaca, ali se čini da Kina ima malo motiva da pristane na njegove zahtjeve, piše CNN.
Kako bi izvršio dodatni pritisak na Kinu, Tramp je u intervjuu za Financial Times, objavljenom u nedjelju, izjavio da želi da zna da li će Kina pružiti pomoć prije njegovog planiranog sastanka sa kineskim liderom Si Đinpingom krajem mjeseca. Dodao je da bi bez odgovora mogao da odloži svoje putovanje.
"Primjereno je da oni koji imaju koristi od tjesnaca pomognu da se osigura da se tamo ne dogodi ništa loše“, rekao je Tramp. „Mislim da bi i Kina trebalo da pomogne."
Zahtjev je neuobičajen, Tramp traži od Kine da rizikuje sopstvene vojne resurse u ratu koji su SAD započele protiv nacije prijateljski nastrojene prema Pekingu, pritom preteći obustavljanjem diplomatije ako ga ne posluša.
Kineska strateška prednost
Kina je, međutim, u boljem položaju od ostatka Azije da izdrži dugotrajnu energetsku krizu. Posljednjih nekoliko godina Peking se pripremao za ovakav naftni šok gomilanjem zaliha sirove nafte, diversifikacijom uvoza i ulaganjem milijardi u čistu energiju poput vjetra, sunca i električnih vozila. CNN je takođe izvijestio da Iran razmatra mogućnost da dozvoli prolaz nekim tankerima kroz tjesnac ako se nafta bude prodavala u kineskim juanima.
"Kinezi bi mogli da kažu: 'U redu, sačekajmo'", rekao je Bert Hofman, profesor na Institutu za Istočnu Aziju pri Nacionalnom univerzitetu u Singapuru. "S obzirom na to da su strateški prilično sigurni, imali bi prostora za manevrisanje."
Reakcije u Kini
Rat, za koji su i američki i izraelski zvaničnici rekli da će trajati nedjeljama, zasjenio je samit u Pekingu. Tramp se istovremeno suočava sa domaćim otporom zbog rastućih cijena goriva dok napadi na iransku energetsku infrastrukturu eskaliraju. U Kini se vijesti o sukobu prate sa dozom zluradosti.
"Tramp je ovih dana usamljen u svijetu, niko ga zapravo ne podržava", rekao je Henri Huijao Vang, predsjednik pekinškog Centra za Kinu i globalizaciju. "Zaista je uznemirio svijet ratom u Iranu i nalazi se u prilično teškoj situaciji."
Dok su zvanični kineski državni mediji u nedjelju pozivali na veću saradnju između SAD i Kine, nacionalistički tabloid Global Times osudio je ideju slanja ratnih brodova u Ormuski tjesnac. "Da li je ovo zaista 'dijeljenje odgovornosti' ili se radi o dijeljenju rizika rata koji je Vašington započeo i ne može da završi?", navodi se u uvodniku.
Na konferenciji za novinare u ponedjeljak, portparol Ministarstva spoljnih poslova Lin Đijan nije dao čvrsto obećanje povodom Trampovog poziva, ali je ponovio važnost predstojećeg sastanka. "Diplomatija na nivou šefova država igra nezamjenljivu ulogu u pružanju strateških smjernica odnosima Kine i SAD. Dvije strane ostaju u komunikaciji u vezi sa posjetom predsjednika Trampa Kini", rekao je Lin.
Oslabljeni pregovarački položaj
Trampov prijedlog o odlaganju putovanja dolazi u trenutku kada američki i kineski ekonomski zvaničnici u Parizu vode razgovore o potencijalnim trgovinskim sporazumima. Njegov uticaj u pregovorima sa Kinom znatno je oslabljen ranije ove godine, kada je Vrhovni sud presudio da je prekoračio svoja ovlašćenja jednostranim nametanjem carina svim trgovinskim partnerima. Njegova administracija sada traži druge mehanizme za nametanje sličnih nameta.
"SAD treba Kina više nego što Kini treba SAD", rekao je Vang. Tramp je upozorio i NATO na "veoma lošu" budućnost ako njegove članice ne poslušaju njegov poziv za slanje ratnih brodova, što su drugi američki saveznici poput Japana i Australije do sada odbili.
Uloga Kine na Bliskom istoku
Kina, jedan od najvažnijih strateških partnera Irana i najveći kupac njegove nafte, ima još manje razloga da stane na Trampovu stranu. Kineski zvaničnici osudili su napade na Iran i pozvali na hitan prekid vatre, ali su istovremeno kritikovali i iranske napade na susjedne države, uključujući Saudijsku Arabiju.
Iako je malo vjerovatno da će Peking preduzeti vojnu akciju u Ormuskom tjesnacu, zemlja ima sopstveni interes za uspostavljanje stabilnosti u širem regionu. Kina je relativno izolovana od naftne krize, ali nije imuna na njene šire efekte na cijene energije. "I dalje će biti bolno", rekao je Dža Ijan Čong, vanredni profesor političkih nauka na Nacionalnom univerzitetu u Singapuru. "Oni žele da njihova ekonomija nastavi da radi."
Peking se takođe pozicionirao kao diplomatski lider među zalivskim državama, posredujući u sporazumu između Irana i Saudijske Arabije o obnovi diplomatskih veza 2023. godine. "Bliski istok je područje u koje je Peking uložio mnogo političkog kapitala", rekao je Čong. "Oni žele da se stvari stabilizuju i istaknu svoju ulogu u regionu, ali ono što se sada događa baca sjenku na te napore."
(Mondo.rs)