Cijene goriva u Njemačkoj su skočile na 2,08 evra po litru, što je znatno više od prosjeka EU. Otkrijte kako vlada reaguje na ovu krizu.
Zbog eskalacije rata u Iranu cijene goriva porasle su širom Evrope, ali je Njemačku taj talas poskupljenja pogodio znatno jače nego većinu članica Evropske unije.
Cijena benzina posljednjih nedelja u Njemačkoj porasla je primjetno iznad prosjeka EU, oko 5 odsto. Radna grupa koju je osnovala njemačka vlada pokušava da pronađe rješenje, istovremeno optužujući naftne kompanije za ostvarivanje ekstraprofita, piše Euronews.
Razlika u odnosu na susjedne zemlje je velika. U Francuskoj i Austriji cene su porasle za oko 2 odsto, u Estoniji za 3,6, a u Luksemburgu za 3,5 odsto. U Slovačkoj i Mađarskoj zabilježen je rast od svega 0,1 odsto. Evropska komisija, koja nedeljno objavljuje podatke u svom Biltenu o nafti, posebno je istakla nagle poraste u Nemačkoj, Holandiji, Danskoj i Finskoj.
Holandski vozači trenutno plaćaju najvišu cijenu benzina u Evropi, koja je prošle nedjelje u prosjeku iznosila 2,17 evra po litru.Njemačka je odmah iza sa 2,08 evra, a pri samom vrhu je i Finska, poznata po visokim cijenama i dizela i benzina.
Odakle razlike u cijenama
Najveći uzrok razlika u cijenama leži u nacionalnim poreskim sistemima. Njemačka tradicionalno ima više poreze na energiju iz fosilnih goriva, dijelom iz ekoloških razloga, a dijelom radi finansiranja infrastrukture. Uz to naplaćuje i naknadu za emisije CO2, što sve zajedno povećava konačnu cijenu. Zbog toga Nijemci automatski plaćaju više kada cijene sirove nafte na tržištu rastu. U mnogim drugim evropskim zemljama PDV i naknade za naftu i CO2 strukturno su niži.
Ipak, njemačkoj vladi nedavni skok cijena učinio se nesrazmernim, pa je osnovala koalicionu radnu grupu sa zadatkom da istraži šta se može naučiti od partnera iz EU. Neke zemlje su već preduzele mjere.
Hrvatska i Mađarska uvele su ograničenja cijena na benzinskim pumpama. U Hrvatskoj su cijene u početku porasle za oko četiri centa po litru, ali će od 23. marta ograničenje sprečiti dalja poskupljenja i fiksirati cenu na 1,50 evra po litru. U Mađarskoj je cijena benzina ograničena na 1,51 evro, a dizela na 1,59 evra, ali se ta mjera odnosi samo na stanovnike, što znači da turisti sa stranim tablicama plaćaju više.
U Austriji važi drugačije pravilo: benzinske pumpe smiju da podignu cijene samo jednom dnevno, tačno u podne. S druge strane, sniženja su moguća u bilo kom trenutku. Time je situacija za potrošače jasnija i transparentnija, ali ostaje pitanje da li to zaista dovodi do nižih cijena.
Političari kritikuju naftne kompanije
Ministarka privrede Katerina Rajhe kritikovala je praksu po kojoj cijene goriva naglo rastu kada poskupi sirova nafta, ali se vrlo sporo snižavaju kada njena cijena pada, rekavši da vlada želi "da razbije taj mehanizam".
Predložila je da se benzinskim pumpama, po uzoru na Austriju, dozvoli samo jedno povećanje cijena dnevno. Pošto je vožnja automobila dio svakodnevice većine Nijemaca - od odlaska na posao i u kupovinu do prevoza djece u školu - pritisak na vladu da reaguje sve je veći.
Radna grupa formirana kao odgovor na krizu sastala se u ponedjeljak, a njen predsjedavajući Sep Miler poslije sastanka optužio je naftne kompanije za "naduvavanje cijena". Sastanak je rezultirao oštrim kritikama poslovnih praksi u naftnoj industriji.
Nova studija, koju citira Handelsblat, otkrila je da naftne kompanije redovno koriste krize za brzo podizanje cijena. Berlinski profesor ekonomije Ferdinand Fihtner zaključio je da se posljednji skok cijena ne može objasniti isključivo rastom cijena sirove nafte.
"Ovdje se zaista ostvaruju visoki profiti", izjavio je Fihtner za te novine. Radna grupa sada traži od Kartelskog ureda da proširi svoja ovlašćenja, uključujući mogućnost da reaguje na cene koje smatra prekomernim.
"Nećemo dozvoliti da nas ovdje varaju", poručio je Miler.
Naftna industrija odbacuje optužbe
Sastanku radne grupe prisustvovali su čelnici njemačkih podružnica BP-a i Šela, predsjednik Saveznog kartelskog ureda Andreas Mundt, kao i predstavnici industrijskih udruženja, organizacija za zaštitu potrošača i auto-kluba ADAC. Naftna industrija odbacila je sve optužbe.
Kristijan Kišen, generalni direktor trgovinskog udruženja Goriva i energija, izjavio je za Tagesschau da se marže nisu mijenjale od početka rata u Iranu i kritikovao planirano pooštravanje antimonopolskih zakona.
Nekoliko industrijskih tijela, uključujući Savezno udruženje nezavisnih benzinskih pumpi i Centralno udruženje djelatnosti benzinskih stanica, takođe je upozorilo na političko mešanje u formiranje cijena po austrijskom modelu.
U zajedničkom saopštenju istakli su da više od polovine cijene goriva čine porezi i dažbine.
"Ko želi trajno da snizi cijene goriva, mora da razgovara o udjelu države u cijeni, a ne da se miješa u tržišnu konkurenciju", navodi se u saopštenju kojim se odgovornost direktno prebacuje na saveznu vladu.
(Index/MONDO)