Međunarodna agencija za energetiku upozorava na ozbiljnost trenutne energetske krize, koja prevazilazi naftne šokove iz 1970-ih.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) konsultuje se sa vladama u Aziji i Evropi o puštanju više nafte iz rezervi ako je potrebno, rekao je izvršni direktor Fatih Birol, upozoravajući da se potcjenjuju razmjeri energetske krize.
Kriza ozbiljnija od prethodnih naftnih šokova
Trenutna energetska kriza je ozbiljnija od prethodnih naftnih šokova, upozorio je izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA), a vlade širom svijeta još nisu shvatile koliko je ona zaista duboka.
Govoreći na konferenciji sa novinarskim udruženjem u Kanberi, Birol je krizu na Bliskom istoku nazvao "veoma teškom", ističući da ona prevazilazi naftne šokove iz 1970-ih, ali i uticaj rata između Rusije i Ukrajine na tržište gasa.
Prema njegovim riječima, sukob sa Iranom je "oborio" čak 11 miliona barela nafte dnevno sa globalnog tržišta - više nego dva prethodna naftna šoka zajedno.
Rekordno oslobađanje rezervi
Zemlje članice MEA su 11. marta odlučile da oslobode rekordnih 400 miliona barela nafte iz rezervi, što je ekvivalentno približno petini ukupnih rezervi, kako bi ublažile nagli rast cena nafte na svjetskim tržištima.
MEA razgovara sa vladama o puštanju više nafte iz rezervi, napomenuo je šef agencije, napominjući da ne postoji unaprijed definisana cijena koja bi automatski aktivirala taj mehanizam.
"Naravno da ćemo to učiniti, ako bude potrebno. Pratićemo situaciju, analiziraćemo tržišta i konsultovaćemo se sa državama članicama", dodao je Birol. Međutim, upozorio je na ograničen uticaj takvog poteza.
Ključno rješenje leži u otvaranju Ormuskog moreuza
"Oslobađanje zaliha će smiriti tržišta, ali neće rešiti problem, već će samo ublažiti teškoće u ekonomiji", naglasio je šef IEA, prenosi Index.
"Ključno rješenje problema leži u otvaranju Ormuskog moreuza", ponovio je Birol, dodajući da je upravo zbog potcjenjivanja razmjera krize odlučio da izađe u javnost tri nedjelje nakon početka rata.