Kada se testiraju baltičke države, testira se cijela Evropa", poručila je predsjednica Evropske komisije.
Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, izjavila je da niz nedavnih upada dronova u vazdušni prostor zemalja EU "nisu izolovani incidenti", a lideri baltičkih država i drugi zvaničnici EU su upozorili da se hibridne prijetnje duž istočne granice kontinenta pojačavaju.
"Ovo je namjerna strategija Rusije koja pokušava da destabilizuje naša demokratska društva", rekla je predsjednica EK na konferenciji za medije uz predsednike Litvanije, Letonije i Estonije.
"Kada se testiraju baltičke države, testira se cijela Evropa", dodala je.
Šefica EU boravila je u baltičkom regionu kako bi ponovo potvrdila podršku Unije ovim državama, koje su se posljednjih nedjelja više puta našle na udaru dronova, pri čemu je od početka maja zabilježeno najmanje šest incidenata.
"Ovo je realnost na istočnoj granici Evrope 2026. godine. Danas ovde, sutra će biti negdje drugde duž istočne granice", izjavila je.
Predsjednik Litvanije, Gitanas Nauseda, priznao je da nebo iznad baltičkih zemalja "nije dovoljno bezbjedno".
Lider Estonije, Alar Karis, rekao je da su kršenja vazdušnog prostora i druge hibridne prijetnje usmjerene na zastrašivanje Evrope, ali da odgovor mora biti smiren, koordinisan i čvrst.
Letonski predsjednik, Edgars Rinkevičs, zauzeo je drugačiji ton, navodeći da su ovi hibridni pokušaji jasan znak da "Rusija gubi na ukrajinskom ratištu".
Koji incidenti su zabilježeni na Baltiku?
Jedan incident u Letoniji, i neuspjeh vlade da reaguje, doveo je do ostavke premijerke Evike Siline i ministra odbrane Andrisa Sprudsa.
Drugi incident, iznad Helsinkija, naveo je Ministarstvo unutrašnjih poslova da ažurira javne smjernice, pa se građanima sada savjetuje da uđu u zatvoren prostor, pređu u prostoriju sa čvrstim zidovima u centru zgrade i čekaju dalja uputstva u slučaju opasnosti.
U Litvaniji su prošle nedjelje predsjednik i premijer morali da se sklone u bunkere, dok su zvaničnici na terenu pokušavali da bolje razumiju sumnjivi upad drona u blizini granice sa Belorusijom.
Rumunski lovci F-16 su takođe prošle nedjelje presreli ukrajinski dron iznad estonskog vazdušnog prostora. Portparol ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova, Heorhij Tikji, izjavio je: "Izvinjavamo se Estoniji i svim našim baltičkim prijateljima zbog ovakvih nenamernih incidenata".
Na pitanje da li je Bukurešt doveden u neprijatnu situaciju obaranjem letjelice jedne savezničke države, ministarka spoljnih poslova Rumunije Oana-Silvia Toiu je izjavila da je Rusija odgovorna za ometanje GPS signala. Dodala je i da su mnogi prethodni upadi dronova poticali iz Moskve, pri čemu su "neki bili osmišljeni da budu smrtonosni".
"U dva slučaja radilo se o dronovima koji su nosili eksploziv. To je potpuno neprihvatljivo i zato, u koordinaciji sa baltičkim državama i ostatkom istočnog krila, pozivamo ambasadore kako bismo poručila da je ovo granica koja ne smije da se pređe ni na Baltiku, ni u Rumuniji, niti bilo gdje drugdje", poručila je.
Rumunska zvaničnica rekla je da bi bilo "nerealno" pretpostaviti da nema rizika, napominjući da se njena zemlja "graniči sa ratom".
Psihološki rat Rusije
Upad dronova u Litvaniji je bio prvi put da je neka članica Evropske unije ili NATO-a naredila civilima da potraže sklonište zbog sumnje na bespilotne letjelice.
Litvanski ministar odbrane, Robertas Kaunas, ranije je potvrdio da su preduzete odgovarajuće mere predostrožnosti i da je početna panika nestala. Međutim, ostaju pitanja o tome kako Evropa može da bude ispred poteza Moskve, posebno ako su dronovi ukrajinskog porijekla, i da li to podriva podršku Ukrajini.
Jedna Litvanka, 24-godišnja Viktorija iz prestonice, rekla je da pokušava da ne razmišlja o upadima dronova.
"To me zaista stresira", rekla je za Euronews i priznala da ponekad mašta o preseljenju u zemlju sa manje napetim odnosima sa Rusijom.
Litvanija, kao i Estonija i Letonija, i dalje žive sa nasljeđem sovjetske okupacije, perioda koji mnogi u regionu vide kao decenije aneksije i represije. Prema riječima političkog analitičara Ondreja Ditriča iz Instituta EU za bezbednosne studije, stalna anksioznost je deo ruske strategije.
"Postoji komponenta mentalnog ili psihološkog rata iz Rusije, odnosno namjernog preusmeravanja ukrajinskih dronova, praktično njihovog preotimanja, kako bi se zaplašilo evropsko stanovništvo i stvorio neposredniji osjećaj rizika od rata, ali i, naravno, umanjila podrška Ukrajini", uveren je analitičar.
Laži i dezinformacije
Pored rata dronovima, baltički lideri su optužili Rusiju i za širenje dezinformacija. Rusko Ministarstvo odbrane je prošle nedjelje saopštilo da Ukrajina planira "terorističke napade" na ruske regione koristeći Letoniju i njene susjede kao polazne tačke.
Predsjednik Letonije je više puta odbacio te tvrdnje, nazivajući ih lažima.
"Mislim da je veoma važno da budemo spremni za dalje kampanje dezinformacija ili nove provokacije, možda i akte sabotaže", rekao je Rinkevičs.
Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, takođe je opisao kampanju kao "apsolutno besmislenu, i Rusija to zna".
Ditrič smatra da Rusija koristi neizvjesnost i haos kao oružje bilo da je reč o dronovima ili dezinformacijama, te da Evropa mora da ojača svoje sisteme protivvazdušne odbrane i bolje promoviše spremnost civila.
Odgovor Evropske unije
Evropska komisija izdvojila je 800 milijardi evra za odbranu u okviru planova za ponovno naoružavanje Evrope do 2030. godine. Prema rijječima Fon der Lajen, to odražava stav da je "era mirovne dividende odavno završena".
Veliki dio tog novca biće iskorišćen za finansiranje odbrambenih projekata duž istočnog krila Evrope, poput zida dronova, koji bi trebalo da postane operativan do kraja 2027. godine. Predviđeno je da uključuje protivdronsku odbranu, uz 5G antene koje funkcionišu kao radari i presretače navođene vještačkom inteligencijom.
Pored toga, države članice EU mogu da apliciraju za odbrambene zajmove u okviru programa "Security Action for Europe". Baltičke države će kroz ovu inicijativu dobiti ukupno 12 milijardi evra.
Predsjednica Evropske komisije je izjavila u utorak da je jedno od rešenja bliža saradnja sa NATO-om.
(EUpravo zato/Euronews)