Razgovori o okončanju rata u Ukrajini će trajati 10. i 11. novembra, a glavne teme biće bezbjednosne garancije i mogućnosti za okončanje rata.
Novi krug mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, počinje u Abu Dabiju.
Razgovori će trajati dva dana, 10. i 11. novembra, a glavne teme biće bezbjednosne garancije i mogućnosti za okončanje rata. Riječ je o prvim takvim trilateralnim pregovorima od februara.
Evropska unija je potvrdila da će njeni predstavnici takođe doputovati u Abu Dabi, zajedno sa zvaničnicima Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva. Međutim, Rusija se protivi njihovom učešću za glavnim pregovaračkim stolom, pa zasad nije jasno da li će evropski zvaničnici direktno razgovarati sa ruskom delegacijom.
Kremlj: Evropljani neće ući u prostoriju u kojoj se vode pregovori
Savjetnik Kremlja za spoljnu politiku, Jurij Ušakov, izričito je odbacio mogućnost da se evropski predstavnici pridruže pregovorima Rusije, Ukrajine i SAD.
"Niko ih neće pozvati za pregovarački sto", poručio je Ušakov, dodajući da Evropljanima neće biti dozvoljen ulazak u prostoriju u kojoj se vode pregovori, čak ni ako doputuju u Abu Dabi.
Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, ponovio je da Moskva u ovoj fazi ne predviđa učešće Evropljana. Prema njegovim riječima, Amerikanci i Ukrajinci imaju sopstvene kanale komunikacije sa evropskim partnerima i vjerovatno uspostavljaju zaseban mehanizam koordinacije.
Ipak, Peskov je priznao da će Evropljani u nekoj kasnijoj fazi morati da budu uključeni u pregovore jer se razgovara i o budućem bezbjednosnom poretku cijelog kontinenta.
EU potvrdila dolazak svojih predstavnika
S druge strane, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen potvrdila je da će EUa biti prisutna u Abu Dabiju.
Prema pisanju Euronewsa, Evropska komisija i Evropski savjet šalju zajedničku delegaciju visokih zvaničnika, a predvodiće je Bjern Zajbert, šef kabineta Ursule fon der Lajen, i Ana-Marija Bura, glavna savjetnica za spoljnu politiku predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte.
Prisustvovaće i zvaničnici Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva, a "Kijev indipendent" navodi da će učestvovati i čelnici NATO-a.
Međutim, prisustvo evropskih predstavnika ne znači automatski da će oni sjediti za istim stolom sa ruskim pregovaračima. Prema dosad dostupnim informacijama, mogli bi da učestvuju u odvojenim konsultacijama sa Amerikancima i Ukrajincima.
Ko će pregovarati?
Rusku delegaciju predvodiće Vladimir Medinski, bliski saradnik predsjednika Vladimira Putina i bivši ministar kulture, koji je učestvovao i u prethodnim mirovnim pregovorima.
U ruskoj delegaciji biće i zamjenici ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov i Mihail Galuzin, načelnik vojne obavještajne službe Igor Kostjukov, kao i visoki zvaničnici Generalštaba ruske vojske.
Ukrajinsku delegaciju predvodiće Rustem Umerov, šef spoljne obavještajne službe. U njoj su i šef kabineta ukrajinskog predsjednika Kirilo Budanov, njegov zamjenik Sergej Kislica, načelnik Generalštaba Andrij Hnatov, kao i David Arahamija, lider poslaničke grupe vladajuće stranke Sluga naroda.
Sjedinjene Američke Države predstavljaće specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa.
Glavni problem ostaje isti: teritorija i bezbjednosne garancije
Uprkos nastavku pregovora, stavovi Moskve i Kijeva i dalje su veoma udaljeni.
Putin zahtijeva da Ukrajina povuče svoje snage iz četiri regiona koje je Rusija proglasila svojom teritorijom, iako ih nikada nije u potpunosti zauzela. Takođe traži da Ukrajina odustane od članstva u NATO-u i prihvati ograničenja veličine i sposobnosti svojih oružanih snaga.
Zelenski odbacuje mogućnost dobrovoljnog prepuštanja teritorija kao i ograničenja koja bi oslabila sposobnost Ukrajine da se odbrani od budućih napada.
Ukrajina traži trenutni prekid vatre kao prvi korak ka opsežnom mirovnom sporazumu, dok Moskva insistira na postizanju šireg dogovora prije obustave borbi.
Centralno pitanje pregovora biće bezbjednosne garancije koje bi trebalo da spriječe izbijanje novog rata.
Zelenski traži garancije zapadnih saveznika uporedive sa članom 5 NATO-a, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Ključno pitanje je šta bi SAD i evropske države konkretno preduzele u slučaju nove ruske invazije.
Rusija, s druge strane, zahtijeva bezbjednosne garancije i za sebe i odbacuje mogućnost raspoređivanja evropskih vojnih snaga u Ukrajini nakon eventualnog mirovnog sporazuma.
(EUpravo zato/Index.hr)