VOZAČI, PAŽNJA

Oštetili ste vozilo zbog rupe na putu? Evo kakva su pravila i procedure za naplatu štete

Autor Dušan Volaš

Ako zbog rupe na putu oštetite vozilo, prvo bi trebalo da zovnete policiju, fotografišete mjesto nezgode, obezbijedite svjedoke i obratite se osiguravajućoj kući čiju polisu osiguranja imate. Nakon što sve ovo uradite, možda i biste mogli da naplatite odštetu

Izvor: MONDO

Udarne rupe, ulegnuća i druga oštećenja puteva su naša stvarnost i često su uzrok saobraćajnih nezgoda. Vozači se često pitaju da li i kako mogu da nadoknade štetu na automobilu koja nastane zbog saobraćajnica.

Dokazivanje štete se sastoji od nekoliko faza i složenih procedura, pa se, kako navode stručnjaci iz ove oblasti, samo rijetki upuštaju u navedene procese. Vozači ne bi trebali zanemarivati ovu mogućnost kako bi zaštitili sebe i svoje četvorotočkaše, ali i podstakli nadležne na obavezu obezbjeđivanja sigurnih puteva, stav je saobraćajnih stručnjaka.

Prema podacima MUP-a RS tokom 2021. godine dogodila se 91 saobraćajna nezgoda uzrokovana stanjem puta. Godinu ranije, iz istog razloga desila se 71 saobraćajna nezgoda.

"U slučaju svake saobraćajne nezgode neophodno je obavijestiti nadležnu policijsku stanicu. Nakon izvršenog uviđaja i preduzetih drugih potrebnih mjera i radnji, utvrđuje se tačan uzrok saobraćajne nezgode, o čemu se obavještava stranka. Oštećeno lice potom može da zahtijeva zakonsko obeštećenje pred nadležnim institucijama", pojasnili su kratko iz policije o proceduri građana za prijavu oštećenja na vozilima zbog loših puteva.

Stručnjaci iz ove oblasti savjetuju da je policija obavezna da izađe na lice mjesta jer se i oštećenje na vozilu zbog udarne rupe smatra saobraćajnom nezgodom.

"Ukoliko policija nije u mogućnosti da izađe na teren, poželjno je fotografisati oštećenja i rupu iz nekoliko uglova, a ne bi bilo loše imati i eventualne svjedoke", rekao nam je Zdravko Ivić, inženjer saobraćaja iz Banjaluke.

Ilustracija
Izvor: Mondo/ Stefan Stojanović

Kako bi se ispoštovala kompletna procedura o nastaloj šteti potrebno je obratiti se u svoju ili bilo koju drugu osiguravajuću kuću (može i kod ovlašćenog sudskog vještaka ili doktoru, u slučaju povreda) koji će fotografisati ostećenja i snimiti štetu.

Ako se rupa ne vidi - kriv je onaj ko održava put

Velimir Kevac, banjalučki advokat, za naš portal je ispričao neke od najčešćih konkretnih primjera iz prakse.

"Kada se rupa ne vidi zbog lokve, odnosno prelivena je vodom (kao na fotografiji), tada odgovornost ima onaj ko održava taj put. Drugi ekstrem je situacija kada je rupa vidljiva iz daleka i vozač da je vozio propisanom brzinom i bio pažljiv, mogao je vidjeti i uz blagovremenu reakciju zaustaviti vozilo. Slično je i sa odronom. Ukoliko na saobraćajnici postoji odron koji nije blagovremeno sklonilom, to predstavalja krivicu onog koji je održava. Ukoliko je vozač iz daljine mogao primijetiti odron i uz propisnu brzinu i blagovremenu reakciju mogao izbjeći udar u odron, a nije to učinio, to predstavlja krivicu vozača. Činjenično stanje se najčesće, skoro uvijek, utvrđuje vještačenjem. Generalni savjet je da poslije uviđaja i snimanja štete ne treba raditi ništa sam bez stručne pomoći jer stvar najčesće završi na sudu", pojasnio je Kevac.

U agencijama za odštete potvrđuju da je moguće ostvariti materijalnu nadoknadu zbog lošeg održavanja puteva, a nisu rijetki slučajevi kada i životinje naprave štetu istrčavajući na auto-puteve zbog loših zaštitnih ograda.

Svi predmeti moraju dobiti sudski epilog

"Imali smo slučaj da je djevojka teško povrijeđena zbog otvorenog i neobezbijeđenog šahta. Međutim, svi ti predmeti moraju da dobiju isključivo sudski epilog jer nadležni nisu raspoloženi za vansudske nagodbe. Time štede dosta sredstava, dok građani rijetko imaju novac da izdvoje za sudske postupke", pojasnili su iz banjalučke agencije "Odšteta", dodajući da obično imaju pozitivna iskustva u sudskim procesima.

"Ako nađemo utemeljenje, postupke okončavamo uspješno. Nažalost, oni mogu da traju i po nekoliko godina jer nadležni crpe sva pravna sredstva do okončanja postupka. Ukoliko je spor veće vrijednosti, ulažu se žalbe na presudu i traži mišljenje Vrhovnog suda".

Ako se desi šteta, savjetuju građanima da se u što kraćem roku obrate osiguravajućoj kući kod koje imaju osnovno osiguranje, kako bi procjenitelj evidentirao štetu na vozilu.

"Ukoliko oštećeni ima kasko osiguranje, ono obično snosi štetu pa se ona regresno naplaćuje od puteva. Ako nema, najbolje je da po dobijanju zapisnika o oštecenju, potraži pravnu pomoć u agencijama ili kod advokata koji se bave štetama", pojasnili su iz agencije "Odšteta".

ilustracija
Izvor: Mondo/ Stefan Stojanović

Za sve auto-puteve i magistralne puteve u BiH su odgovorni Javno preuzeće "Autoceste FBiH", JP "Ceste FBiH", JP "Putevi Republike Srpske" i JP "Autoputevi Republike Srpske", dok su lokalne puteve zadužene gradske ili opštinske vlasti.

Ukoliko je rupa na nekategorisanom putu odgovorna je lokalna zajednica pod određenim specifičnim uslovima.

U Zakonu o javnim putevima RS se navodi da upravljač puta odgovara za štetu koja nastane korisnicima puteva koji poštuju saobraćajne propise, saobraćajnu signalizaciju, vremenske uslove, stanje puta i okoline, ako je šteta nastala zbog propuštanja blagovremenog izvršenja pojedinih potrebnih radova i preduzimanja odgovarajućih mjera na održavanju javnih puteva, propisanih članom 31. koji se odnosi na održavanje javnih puteva.

Stručnjaci iz ove oblasti navode da priča o bezbjednosti na putevima uglavnom počinje i završava potrebom osvješćivanja i unapređenja saobraćajne kulture vozača, dok je zanemarena tema o oštećenjima na putevima.

Ono što bi moglo za početak da se uradi jeste izrada jedinstvene mape udarnih rupa i oštećenja na putevima koja kod nas ne postoji.

Šta ako udarite životinju?

Ukoliko se desi nezgoda koju je skrivila divlja životinja, vozači ne treba da bježe sa lica mjesta zbog bojazni da će platiti štetu jer su usmrtili divljač ukoliko su vozili savjesno i propisno.

Naime, za ovakve situacije odgovorno je lovačko društvo na tom području koje nije dovoljno obezbijedilo taj teren kako životinje ne bi dospjele na put (mrežice, zaštitne ograde i sl.).

"Nerijetko je jedina mjera koja se preduzme postavljanje saobraćajnog znaka opasnosti 'divljač na putu'. Ipak, ovo nije način da lovačko udruženje sa sebe skine odgovornost za nadoknadu štete, pa ukoliko dođe do nezgode advokati savjetuju da prvo obezbijedite mjesto dok policija ne dođe i ne izvrši uviđaj. Nakon toga odštetni zahtjev sa svim pratećim dokazima podonosi se u lovačko udruženje koje je dužno da nadoknadi nastalu štetu koju je prouzrokovala životinja", rekao nam je Dragan Stanišić, advokat iz Banjaluke.