Na sinoćnjoj sjednici Skupštine Banjaluka usvojeni su regulacioni planovi, osim dva – kružni tok na Bulevaru cara Dušana i "Aleja-Park". Regulacioni planovi su, čini se, tačka spajanja skupštinske većine i rukovodstva grada, dok ključna pitanja ostaju neriješena.
Na sinoćnjoj sjednici Skupštine grada Banjaluka odbornici su usvojili izmjene nekoliko regulacionih planova, dok podršku nisu dobila dva – za prostor kružnog toka na Bulevaru cara Dušana i "Aleja-Park", dio koji obuhvata jezero prema tržnom centru "Delta Planet", čime bi se "legalizovali nelegalno izvedeni radovi".
Skupština je, između ostalog, odobrila izmjenu dijela Regulacionog plana stambenog naselja "Šargovac 1", dva regulaciona plana "Nova Varoš", prijedlog odluke o izmjeni dijela Regulacionog plana za saobraćajno čvorište kod Kastela, te planove "Lauš 4" i "Starčevica".
Skupštinska većina u Banjaluci i gradska administracija očigledno se brzo slože kada je riječ o planovima koji idu u korist investitora, dok se danima raspravljaju pitanja od interesa za građane, poput plata radnika, izgradnje vrtića ili javnih sadržaja, bez konkretnih rezultata.
Sinoć je, između ostalog, odobrena i zamjena zemljišta između Grada Banjaluka i kompanije "Aragosta Invest". Grad je dobio parcele u naselju Vrbanja, dok je Aragosta dobila zemljište u ulici Vase Butozana, u centru grada, na mjestu bivše uprave Vodovoda. Tržišna vrijednost zemljišta je skoro izjednačena, a razlika od 1.940 KM plaća se Gradu. Odluka je donesena neposrednom pogodbom i dodatno pokazuje kako regulacioni planovi i imovinske transakcije često idu u korist investitora.
Prošle godine nacrt Urbanističkog plana grada Banjaluka bio je na ponovljenom javnom uvidu i javnoj prezentaciji, ali pet mjeseci kasnije građani još uvijek nemaju nikakvu informaciju o konačnom rješenju.
O istoj problematici govorila je i odbornica Narodnog fronta Dijana Ješić za Mondo.
„Regulacioni planovi i zamjene gradskog zemljišta sa investitorima su tipičan primjer kako se gradonačelnik i skupštinska većina lako dogovore kada je u pitanju nečiji interes. Tu su kao jedno. Ali se oko pitanja od ključnog značaja za građane, poput kredita za vodu, plata vaspitača, izjednačavanja subvencija za privatne i javne vrtiće ili Akvane, prepucavalo godinama", rekla je ona.
Na maratonskoj sjednici Narodni front je glasao protiv svih predloženih regulacionih planova, jer smatraju da se prvo mora usvojiti Urbanistički plan, kako bi se dalje planiralo u skladu sa njim i zaustavila prekomjerna gradnja u centru grada.
"Tražili smo informaciju kada bi Urbanistički plan mogao biti na dnevnom redu, ali precizan odgovor nismo dobili. Stav Narodnog fronta je da se ne usvajaju regulacioni planovi dok se ne usvoji Urbanistički plan, jer izmjenama između Nacrta i Prijedloga plan se mijenja i nikada ne dolazimo do konačne verzije. Na Dnevnom redu bio je i Regulacioni plan za kružni tok kod Ekvatora, koji je već izgrađen, kao i park kod Delte. Dakle, postala je praksa gradske administracije da gradi bez potrebne dokumentacije i građevinskih dozvola, a naknadno pokušava to legalizovati“, navodi Ješić.
Odbornici Narodnog fronta sinoć su predali dva zaključka koja su usvojena: formiranje komisije koja će obići zgrade bez upotrebne dozvole i dostavljanje izvještaja o utrošku sredstava za komunalnu potrošnju i uređenje građevinskog zemljišta, radi veće transparentnosti.
Slično tvrdi i banjalučki advokat Aleksandar Jokić, jedan od pokretača inicijative „Za plan“, koji ističe da se nastavlja praksa stihijskih izmjena regulacionih planova bez poštovanja zakona i Urbanističkog plana, što urušava svaku funkciju budućeg plana.
„Ono što je još značajnije, nastavlja se praksa institucionalne nemuštosti na ovakvo nezakonito postupanje. Da je postojala volja, danas bismo imali novi Urbanistički plan i o ovome ne bi bilo riječi. Ovako, regulacioni planovi se toliko brzo i žurno mijenjaju da će Urbanistički plan u proceduri vrlo brzo biti neprimjenjiv. Jedino će imati smisla ako se po njegovom usvajanju ponište svi planovi koji su suprotni i eventualno uklone objekti izgrađeni mimo zakona, a to se može desiti samo u uređenim državama“, kaže Jokić za MONDO.
Dok se centar grada uljepšava fasadama, cvijećem i uređenjem javnih površina po volji investitora, osnovne potrebe građana, mjesta u vrtiću za djecu, parking i komunalna infrastruktura, ostaju zapostavljene. Regulacioni planovi i zamjene zemljišta nastavljaju ići u korist investitora, dok Urbanistički plan stoji u fioci i gubi svaki smisao, a posljedice ovakve politike na kraju će snositi građani.