Za 50 maraka na pijaci moguće je kupiti kilogram duvana koji bi u legalnoj prodaji koštao oko 440 maraka. Upravo u toj razlici krije se odgovor na pitanje zašto crno tržište i dalje opstaje.
Treba li cigara?
Kod banjalučke Tržnice duvan i cigarete se ne prodaju se otvoreno, ali ko zna šta traži, zna i gdje da ga pronađe.
Nekoliko žena srednjih godina sjedi na zidiću jedna naspram druge. Dok prolazim, jedna od njih pita:
"Treba li cigara?"
Na pitanje ima li duvana, odgovara potvrdno.
"Šamački. Dvadeset maraka pola kile".
Iz cegera vadi kesu sa rezanim duvanom.
"Svi ga hvale", kaže.
Objašnjavam da kupujem majci, i pitam mogu li uslikati da je pitam odgovara li.
"Nema problema".
Kad računica pobijedi zakon
Moja majka je penzionerka, i ona vrsta osobe koja jednostavno nikad neće prestati da puši. Zajedno s boračkim dodatkom, mjesečno ima nešto preko 500 KM primanja. Cigarete joj se jednostavno - ne isplate.
Već nekoliko godina na pijaci nabavlja duvan "ispod tezge", i sama pravi cigarete.
"Neću taj, traži hercegovački, taj je između 23 i 25 KM", iskusno me navigira.
Razlika u cijeni između legalnog i ilegalnog duvana je ogromna. Kesica legalnog duvana od 25 grama košta oko 11 KM, što znači da kilogram dostiže cijenu od čak 440 KM. Istovremeno, kilogram rezanog duvana koji se prodaje na pijaci može se kupiti za 40-50 KM.
Za nekoga ko dnevno puši jednu kutiju cigareta, godišnji trošak prelazi 2.300 KM. To je više od četiri mjesečne penzije moje majke.
Upravo u toj računici krije se odgovor na pitanje zašto kupci i dalje traže duvan bez akciznih markica, uprkos riziku i činjenici da kupuju robu sa crnog tržišta.
Ilegalni duvan je gotovo devet puta jeftiniji od legalnog. Kupac koji umjesto legalnog duvana kupuje duvan sa crnog tržišta na svakom kilogramu uštedi oko 390 KM.
Za kupca je to pitanje kućnog budžeta. Za državu, međutim, riječ je o ozbiljnom finansijskom i bezbjednosnom problemu.
Stati na izvor
Saša Grahovac iz Udruženja ekonomista Repulike Srpske SWOT potvrđuje da su prodavci "na malo" najmanji problem.
"Prodaja nelegalnog duvana na pijacama je samo kraj lanca. Puno veći problem su izvori, organizovane grupe koje se bave time i oni koji otkupljuju nelegalnu robu. Za sprečavanje ove negativne pojave bilo bi puno korisnije da se dođe do izvora, odnosno tamo gdje se proizvodi i prodaje ova roba", kaže Grahovac za MONDO.
Građani, podsjeća, moraju da budu svjesni da sredstva od akciza od duvanskih proizvoda pune budžet i od tih prihoda se finansiraju socijalne potrebe, plate ljudi u obrazovanju, policiji državnoj administraciji...
Od zidića do organizovanog kriminala
Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske pokazuju da ilegalna trgovina duvanom i cigaretama nije zanemariv problem.
Tokom perioda od 2023. do 2025. godine policija je nadležnim tužilaštvima dostavila 25 izvještaja protiv 41 lica zbog krivičnih djela nedozvoljenog prometa akciznih proizvoda, nedozvoljenog skladištenja robe i nedozvoljene trgovine. U jednom slučaju evidentirano je i krivično djelo organizovanog kriminala.
U istom periodu oduzeto je gotovo 23.000 kutija cigareta, više od 32.000 cigareta u rinfuzi, oko 3,8 tona prerađenog i više od 2,3 tone sirovog duvana. Ovi podaci pokazuju da se ilegalna trgovina ne odvija samo na pijacama i u manjim količinama, već da uključuje i znatno veće količine akcizne robe koje završavaju na crnom tržištu.
Tek karika u lancu
Ljudi koji na pijacama prodaju duvan bez akciznih markica predstavljaju posljednju, najvidljiviju kariku lanca ilegalne trgovine.
"Dok se na pijacama uglavnom zatiču manje količine duvana i cigareta bez porijekla, najveći dio ilegalne trgovine odvija se daleko od očiju javnosti, u skladištima, privatnim objektima i transportnim kanalima", rekli su iz Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske za MONDO.
Navode da se veće količine duvana najčešće skladište i prometuju van registrovanih prodajnih objekata, zbog čega su za njihovo otkrivanje neophodne zajedničke akcije poreskih i policijskih organa.
"Prekršaji na pijacama mogu se utvrditi samo ukoliko je inspektor neposredno prisutan u trenutku prodaje, što kontrolu ovakvih aktivnosti čini posebno zahtjevnom", istakli su.
Iz banjalučke Tržnice kažu za MONDO da se unutar samog objekta ne prodaju rezani duvan niti cigarete bez akciznih markica.
"Radnici i služba obezbjeđenja svakodnevno kontrolišu zakupce, te u posljednjih godinu dana nije bilo prijava, sankcija niti raskida ugovora zbog prodaje nelegalne robe", ističu.
Dodaju, međutim, da problem nelegalne prodaje postoji na prilazima Tržnici i okolnim javnim površinama, gdje robu nude lica koja nisu zakupci i nisu pod njihovom nadležnošću. Kako navode, služba obezbjeđenja takva lica udaljava iz objekta i o tome obavještava nadležne organe.
Milijarda razloga za borbu protiv šverca
Borba protiv šverca duvana nije samo pitanje poštovanja zakona. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, samo od akciza na duvan i duvanske prerađevine tokom 2025. godine prikupljeno je 1,175 milijardi KM. Upravo zbog toga svaka kutija cigareta ili kesa duvana prodati mimo legalnih tokova predstavljaju direktan gubitak za javne prihode.
Upravo zbog toga Uprava za indirektno oporezivanje već godinama kroz kampanju 'Stop švercu' upozorava da kupovina robe bez akciznih markica ne predstavlja samo prekršaj, već i direktan udar na javne prihode iz kojih se finansiraju zdravstvo, obrazovanje i druge javne usluge.
Ilegalna trgovina duvanom je mnogo više od nekoliko žena sa cegerima na pijaci.
Negdje između proizvođača, prevoznika, skladišta i prodavaca postoji lanac koji funkcioniše dovoljno dobro da duvan koji bi legalno koštao stotine maraka stigne do kupca za svega pedesetak.
Hercegovački duvan pronašla sam nekoliko koraka dalje, kod jednako diskretnog prodavca. Pola kilograma platila sam 23 marke.
Moja majka bila je zadovoljna kupovinom. Država vjerovatno ne bi bila.
(Foto, video i montaža: Slaven Petković)