Udruženje roditelja "Glas tišine" pokrenulo je inicijativu za dopunu Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske kako bi ismijavanje i vrijeđanje osoba sa invaliditetom bilo jasno definisano kao prekršaj.
- Udruženje roditelja "Glas tišine" traži izmjene zakona radi kažnjavanja ismijavanja osoba sa invaliditetom.
- Predložene kazne za pojedince iznose od 550 do 1.500 KM, a za ustanove do 10.000 KM.
- Poseban fokus stavljen je na digitalno nasilje i širenje ponižavajućih sadržaja na društvenim mrežama.
Udruženje roditelja "Glas tišine" pokrenulo je inicijativu za dopunu zakonskih odredbi kojom traži uvođenje jasnih sankcija za diskriminaciju i povredu dostojanstva djece sa poteškoćama u razvoju i osoba sa invaliditetom.
Inicijativa je upućena Ministarstvu pravde Republike Srpske, Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, Instituciji ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, Misiji OEBS-a u Bosni i Hercegovini, Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini i UNICEF-u, dok će u narednim danima biti dostavljena i Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Iz Udruženja navode da traže dopunu Zakona o javnom redu i miru uvođenjem novog člana ili izmjenom postojećeg člana 8, kako bi ismijavanje i vrijeđanje po osnovu invalidnosti bilo jasno definisano kao prekršaj za koji bi bile propisane novčane kazne od 550 do 1.500 KM.
Predsjednica Udruženja roditelja "Glas tišine" Valentina Stojić ističe da prijedlog nije nastao samo iz potrebe za izmjenama zakona, već iz svakodnevnog iskustva roditelja čija se djeca suočavaju sa različitim oblicima ponižavanja.
"Naša djeca sa poteškoćama u razvoju i osobe sa invaliditetom svakodnevno se suočavaju sa situacijama koje duboko narušavaju njihovo dostojanstvo, od verbalnih uvreda, ismijavanja i oponašanja u javnom prostoru, pa sve do najmodernijih oblika ponižavanja kroz snimanje i dijeljenje takvih sadržaja na društvenim mrežama. Ono što nas kao roditelje i društvo mora najviše da zabrine jeste činjenica da ovakvo ponašanje u najvećem broju slučajeva ostaje potpuno nekažnjeno i bez ikakvih posljedica", navela je Stojićeva.
Ona podsjeća da Bosna i Hercegovina ima međunarodnu obavezu da štiti prava osoba sa invaliditetom, te da se inicijativa oslanja na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, čija je BiH potpisnica.
Posebno ukazuje na član 5, koji garantuje jednakost i zabranu diskriminacije po osnovu invalidnosti, kao i na član 8, kojim se države obavezuju da aktivno rade na suzbijanju stereotipa, predrasuda i štetnih praksi prema osobama sa invaliditetom.
Udruženje smatra da postojeći pravni okvir ne pruža efikasnu i direktnu zaštitu, zbog čega traže da policijski službenici dobiju mogućnost izdavanja prekršajnih naloga na licu mjesta u slučajevima vrijeđanja i ismijavanja po osnovu invalidnosti.
"Pretjerano dugo svjedočimo situacijama u kojima roditelji nemaju mehanizam da zaštite svoje dijete kada mu se neko ruga na ulici, u školi ili na društvenim mrežama. Policija mora imati zakonski osnov da kazni počinioca odmah, bez dodatnog iscrpljivanja porodica kroz dugotrajne sudske postupke. Uvođenjem jasnih sankcija i preventivnih mjera poslala bi se nedvosmislena poruka da je svako ponašanje koje ponižava i vrijeđa najranjivije članove društva neprihvatljivo", poručila je Stojićeva.
Pored novčanih kazni za pojedince, Udruženje predlaže i uvođenje obaveznih edukativnih mjera za počinioce, kao i kontinuirane edukacije u školama, vrtićima i javnim ustanovama o poštovanju različitosti i pravima osoba sa invaliditetom.
Inicijativom se traži i uvođenje strožih sankcija za ustanove koje ne preduzmu mjere zaštite ili ne reaguju na prijavljene slučajeve diskriminacije. Predloženo je da pravna lica budu kažnjavana novčanim kaznama od 3.000 do 10.000 KM, dok bi odgovorna lica u tim ustanovama mogla biti kažnjena iznosima od 1.000 do 2.000 KM.
Poseban akcenat stavljen je na digitalno nasilje, odnosno snimanje, objavljivanje i dijeljenje sadržaja kojim se ismijavaju djeca sa poteškoćama u razvoju i osobe sa invaliditetom.
Iz Udruženja poručuju da posljedice takvih postupaka ne prestaju završetkom incidenta, već ostavljaju dugoročne posljedice po samopouzdanje, mentalno zdravlje, socijalnu uključenost i osjećaj sigurnosti žrtava.
"Društvo koje ne štiti dostojanstvo najranjivijih, zapravo ne štiti nikoga", zaključila je Stojićeva.