Školska godina u Republici Srpskoj počinje 1. septembra, a učenike već prvih dana čekaju temperature koje će se ponovo približavati 35 stepeni. Sindikat upozorava da su klimatizovane učionice rijetkost, dok pojedine škole zbog vrućine već skraćuju nastavu.
Sutra se u školske klupe širom Republike Srpske vraća više desetina hiljada učenika. Nova školska godina počinje 1. septembra, a ministar prosvjete i kulture RS Borivoje Golubović danas je poželio učenicima uspješan početak, posebno prvacima.
Problem je što se školska godina ove godine ne vraća zajedno sa uobičajenim septembarskim osvježenjem. Naprotiv, prognoze za Banjaluku pokazuju da će i narednih dana biti veoma toplo, uz maksimalne temperature od oko 30 do 35 stepeni. Jedna od dostupnih 15-dnevnih prognoza predviđa temperature do 35 stepeni početkom septembra, uz postepeno osvježenje tek kasnije.
To otvara vrlo konkretno pitanje: u kakvim će uslovima učenici sjediti u učionicama?
Klimatizovane učionice su rijetkost
Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske Dragan Gnjatić danas je upozorio upravo na ovaj problem.
Kako je rekao, zbog visokih temperatura će u pojedinim školama nastava biti skraćena, a potrebno je pokrenuti projekat klimatizacije svih škola jer su klimatizovane učionice trenutno rijetkost.
To nije problem samo zbog osjećaja nelagode.
Učenici u pregrijanim učionicama teže održavaju koncentraciju, brže se umaraju, a kod visokih temperatura raste i rizik od dehidracije i drugih tegoba izazvanih vrućinom. Posebno su osjetljivi najmlađi učenici, koji će sutra prvi put provesti dio dana u školskom okruženju.
U Republici Srpskoj postoji oko 287 osnovnih i srednjih škola. Međutim, kroz javno dostupne podatke o javnim nabavkama, objavama škola i drugim dokumentima uspjeli smo da pronađemo konkretne podatke o nabavci ili ugradnji klima-uređaja za najmanje 15 škola. To znači da podaci koje smo uspjeli da pronađemo obuhvataju oko 5,2 odsto ukupnog broja škola.
Od tri klime do kompletno klimatizovane škole
Naša ranija provjera javno dostupnih podataka pokazala je da se klima-uređaji u školama u Republici Srpskoj ugrađuju, ali veoma neujednačeno.
U Srednjoškolskom centru „Vuk Karadžić“ u Loparama ove godine završena je kompletna klimatizacija škole. Ugrađeno je 16 inverter klima, uključujući uređaje u učionicama, radionici i kancelarijama.
S druge strane, u područnoj školi OŠ „Stanko Rakita“ u Debeljacima ove godine postavljena su tri klima-uređaja. To znači da činjenica da neka škola "ima klimu" ne mora značiti da učenici u svim učionicama imaju mogućnost rashlađivanja.
Svijetli primjer je i OŠ "Dositej Obradović“ u Suvom Polju kod Bijeljine, koja je dobila čak 30 inverter klima. U ovom slučaju uređaji nisu nabavljeni samo zbog ljetnih temperatura, već i kao dio novog sistema grijanja koji treba da zamijeni dotrajale peći na čvrsto gorivo.
Dakle, među školama postoje velike razlike – od nekoliko uređaja u pojedinim prostorijama do potpune klimatizacije objekta.
Koliko škola uopšte ima klimu?
Ne postoji javno objavljen zvaničan podatak o tome koliko osnovnih i srednjih škola u Republici Srpskoj ima klima-uređaje.
Zvanična statistika prati brojne podatke o školama, učenicima i zaposlenima, ali klimatizacija nije izdvojena kao poseban pokazatelj.
Naša provjera javnih nabavki i objava škola pokazuje najmanje petnaest obrazovnih ustanova u kojima je posljednjih godina dokumentovana nabavka, ugradnja ili ozbiljnije ulaganje u klima-uređaje. Ali to je samo minimum koji se može potvrditi javno dostupnim podacima, a ne ukupan broj škola sa klimom.
Jer jedno je da škola ima klima-uređaj, a potpuno drugo da ima klimatizovane učionice.
Šta će biti sa časovima?
Za sada nema jedinstvenog pravila po kojem bi sve škole u Republici Srpskoj zbog visokih temperatura automatski skraćivale nastavu.
O tome se odlučuje u zavisnosti od konkretnih uslova u školama, a već sada je potvrđeno da će u pojedinim školama časovi biti kraći zbog vrućine. Sindikat istovremeno traži dugoročnije rješenje – sistemsku klimatizaciju školskih objekata.
To pitanje postaje sve važnije jer se školska godina posljednjih godina sve češće poklapa sa periodima ekstremno visokih temperatura.
Nekada je 1. septembar gotovo po pravilu značio kraj velikih ljetnih vrućina. Ovog puta učenici u učionice ulaze dok ljeto očigledno još ne odustaje.
A pitanje nije samo kako će izdržati prvi dan. Pitanje je koliko će dana tokom septembra djeca provesti u učionicama u kojima temperatura može biti mnogo viša nego što bi trebalo da bude za normalno odvijanje nastave.