Više od 17,5 odsto djece u Bosni i Hercegovini ima prekomjernu tjelesnu masu ili gojaznost, a prema dostupnim podacima BiH se nalazi među evropskim zemljama sa najvećim udjelom djece koja imaju problem sa viškom kilograma.
Dok se u učionicama govori o značaju voća, povrća i uravnoteženih obroka, u pojedinim školama i dalje su prisutni automati sa zaslađenim napicima i grickalicama, a u školskim pekarama prodaju se proizvodi sa visokim sadržajem šećera, soli i masti, uključujući slatkiše i gazirana pića.
Podaci prema kojima svako šesto dijete u BiH ima problem sa viškom kilograma pokazuju da je promocija zdrave ishrane postala mnogo više od obrazovne teme. Ona danas predstavlja jedno od ključnih pitanja javnog zdravlja, a stručnjaci smatraju da će, uz edukaciju, biti neophodno i stvaranje školskog okruženja u kojem će zdrav izbor hrane biti najdostupniji izbor za djecu.
Upravo zbog toga u Republici Srpskoj se od 2014. godine provodi projekat „Predškolske ustanove i škole prijatelji ishrane i zdravlja“, koji Institut za javno zdravstvo Republike Srpske realizuje u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite, Ministarstvom prosvjete i kulture Republike Srpske i uz podršku UNICEF-a.
Tim povodom danas je u Banjaluci održana konferencija posvećena završnoj, sedmoj fazi ovog projekta.
Bojan Đenić, direktor Instituta za javno zdravstvo RS, istakao je da su u projekat do sada uključene 43 ustanove, među kojima 28 predškolskih ustanova i 15 osnovnih škola, te da je obuhvaćeno više od 23.000 djece.
"Cilj ovog projekta je zdrava hrana i pravilna ishrana, kao i razvijanje svijesti kod djece o značaju zdravih životnih navika. Znamo da pravilna ishrana predstavlja jednu od najvažnijih mjera u prevenciji gojaznosti i hroničnih bolesti", rekao je Đenić i dodao da je do sada organizovano više od 200 radionica za vaspitače, nastavnike, zdravstvene radnike i kuvare.
Predstavnik UNICEF-a u Bosni i Hercegovini Mark Lusi naglasio je da pitanje ishrane djece zahtijeva kontinuiranu pažnju i zajedničko djelovanje različitih institucija.
„Veoma je ohrabrujuće vidjeti kako ministarstva zdravlja, ministarstva prosvjete i instituti za javno zdravstvo rade zajedno. Redovno praćenje razvoja i ishrane djece od apsolutne je važnosti. Svaki problem treba prepoznati na vrijeme kako ne bi prerastao u ozbiljan razvojni izazov za dijete“, rekao je Lusi.
Naveo je da ishrana dece zahtijeva stalnu pažnju i donosi kontinuirane izazove sa kojima se treba suočiti.
"Bosna i Hercegovina je posvećena rješavanju ovih izazova i iskorenjivanju svih oblika neuhranjenosti i loše ishrane, što dovodi do mnogih drugih problema i čini djecu ranjivijom. Redovno praćenje razvoja i ishrane djece je od apsolutne važnosti. Ono se mora sprovoditi u školama, voditi od strane zdravstvenih radnika i pratiti od strane roditelja", rekao je Lusi.
Istakao je da ga raduje što postoji sistem akreditacije koji prepoznaje napore predškolskih ustanova i škola na lokalnom nivou.
"Danas ćemo tako danas proslaviti akreditaciju 43 predškolske ustanove i škole u Republici Srpskoj", poručio je.
Pomoćnik ministra za predškolsko i osnovno vaspitanje i obrazovanje Republike Srpske Nataša Cvijanović podsjetila je da je projekat počeo sa svega pet predškolskih ustanova, a danas je u njega uključeno više od 30 predškolskih ustanova i oko 15 osnovnih škola.
„Predškolske ustanove i škole imaju obrazovnu ulogu, ali ne smijemo zaboraviti da djeca u njima rastu i razvijaju se. Zato je veoma važno da, osim obrazovanja, vodimo računa i o kvalitetu ishrane. Ova inicijativa je značajna jer obuhvata edukaciju vaspitača, nastavnika, direktora i kuvara, ali i analizu hrane koja se svakodnevno služi djeci“, istakla je Cvijanovićeva.
Kako je navela, suština ove inicijative, pored brige o tome kako organizovati kolektivnu ishranu u vrtićima i školama, jeste stvaranje stimulativnog okruženja za rast i razvoj djece.
"Da bi se to postiglo, neophodno je sprovesti obuke i edukacije, ne samo za vaspitače, već i za kuvare, direktore škola i vrtića. U tom smislu, inicijativa je sveobuhvatna, jer njen program obuhvata obuku i analizu hrane koja se daje djeci u vrtićima. Istakla bih i važnost ove inicijative u kontekstu pravnih akata. Članovi radne grupe iz Instituta za javno zdravstvo su 2016. godine doprinijeli su izradi Pravilnika o provođenju preventivne zdravstvene zaštite i ishrane u predškolskim ustanovama. Od tada imamo nove propise o ishrani u vrtićima", rekla je Cvijanovićeva.
Naglaslila je da je sljedeći korak prilagođavanje tih propisa potrebama i rastu djece u predškolskom uzrastu.
"Formirali smo radnu grupu u kojoj su predstavnici Instituta za javno zdravstvo i preduzimamo važne korake ka zakonskoj implementaciji", poručila je pomoćnica ministra.
Bilećki vrtić kao primjer dobre prakse
Na današnjoj konferenciji su uručena priznanja ustanovama koje su uspješno prošle proces akreditacije, a jedna od njih je i Javna ustanova za predškolsko vaspitanje i obrazovanje iz Bileće.
Na pitanje Monda o reakcijama djece i roditelja, s obzirom na to da su najmlađi često izbirljivi kada je hrana u pitanju, direktorka ove ustanove je istakla da su kroz igru, fizičke i zdravstvene aktivnosti uspješno animirali i djecu i roditelje.
„Ovo priznanje pripada cijelom našem timu – vaspitačima, kuvarima, roditeljima i svima koji nas podržavaju. Pokazali smo da se zdrave navike iz vrtića uspješno prenose i u porodične domove. Toplo preporučujem svim ustanovama koje još nisu dio ovog programa da se obavezno priključe“, poručila je Mara Vojnović, direktorica ove ustanove.
(Mondo)
