U 2025. godini, porast broja ljudi koji ne mogu priuštiti odmor van doma ukazuje na promjene u evropskom turizmu, ali i pojačanu ekonomsku krizu.
Period ljeta mnogima je usko povezan sa odmorima. Dok su djeca na raspustu, roditelji organizuju zajedničko vrijeme, bilo da je to u prirodi - na moru ili planini, ili jednostavno u obilasku gradova. Međutim, sve češće umjesto organizovanog i aktivnog odmora, Evropljani ostaju kod kuće.
Prema najnovijem istraživanju Eurostata, nedjelju dana odmora van mjesta stanovanja u 2025. godini, nije moglo da priušti 27,5 odsto stanovništva Evropske unije uzrasta 16 i više godina.
Taj udio je porastao za 0,5 procentnih poena u odnosu na 2024. godinu, ali je znatno niži (za 7,7 procentnih poena) nego prije deceniju, 2015. godine, saopštila je Evropska kancelarija za statistiku.
Najveći udjeli osoba koje nisu mogle da priušte nedjelju dana godišnjeg odmora zabilježeni su na Balkanu, u Rumuniji (61,4 odsto), slijedi Grčka sa 46,6, ali treba napomenuti da zemlja izlazi na more pa i nije čudno što su mnogi birali da prije odmor provedu u domovini. Treće mjesto dijele Bugarska i Mađarska sa 39,1 odsto.
Sa druge strane ovog istraživanja našao se Luksemburg, gdje je 10,6 odsto ljudi naveo da nisu mogli da priušte odmor van domovine, 12,4 u Švedskoj i 12,8 u Holandiji.
Oni koji su pak ljetovali i odmarali van doma, najčešće su birali jul i avgust, period godine idealan za odmor na moru, pa je najveća koncentracija turista tada bila u Hrvatskoj i Grčkoj, a zanimljivo na spisku je i Bugarska.
Ukupan broj noćenja u Evropskoj uniji porastao je u 24 od 27 zemalja članica, što je trend za pohvalu, a najveći skok doživjela je Malta sa 10,1 odsto.
(EUpravozato)
