Od uvođenja novog pravilnika o jelovniku u predškolskim ustanovama u RS prošlo je godinu dana. Pravilnik se uglavnom poštuje, ali se stručnjaci slažu da primjena ovog pravilnika ne uslovljava i skuplji jelovnik.
Doktori ističu da svakako postoji jedan određen period prilagodbe samih vrtića i djece, međutim sva svjetska istraživanja govore da je predškolsko doba najbolje za usvajanje pravih životnih navika. Iz tih razloga Institut za javno zdravlje RS održaće radionice u nekoliko gradova Srpske, gdje će odgovoriti na sve nedoumice koje imaju predškolske ustanove u pogledu primjene ovog pravilnika.
“Roditelji treba da se upoznaju sa standardima i normativima kako bi promijenili i svoj stil, a onda i djetetov. Cilj ovih radionica je da odgovorimo na sve probleme i nedoumice koje imaju predškolske ustanove, da objasnimo da jelovnik ne mora da bude skuplji, da je bitno da pravilno biraju namirnice. Mislim da će djeca lako to prihvatiti samo ako mi svi budemo dosljedni u primjeni”, istakla je docent dr Dragana Stojisavljević.
Prije donošenja novog pravilnika urađeno je pilot istraživanje u pet različitih vrtića iz pet opština, gdje su analize jelovnika pokazale da nutritivne vrijednosti u pogledu određenih makro i mikro nutrijenata u ishrani djece predškolske dobi ne zadovoljavaju najnovije preporuke Svjetske zdravstvene organizacije i Evropske agencije za bezbjednost hrane.
Koordinator implementacije inicijative "Predškolske ustanove prijatelji pravilne ishrane” i jedan od autora standarda i normativa ishrane u predškolskim ustanovama u RS docent dr Dragana Stojisavljević kaže da im je taj pilot projekat bio baza da pokrenu inicijativu da se u RS uradi podzakonski akt i urede standardi i normativi koji će definisati oblasti ishrane djece predškolske dobi.
“Ono što je odstupalo je to da smo imali snižen unos proteina, povećan sadržaj zasićenih masti i odstupanja u pogledu nekih makro elemenata, povećan unos natrija, samim tim i povećan unos soli, a snižen unos kalcijuma, joda i drugih bitnih elemenata za zdravlje djece.
Djeca na meniju naprimjer nemaju svaki dan unos mlijeka i mliječnih proizvoda, a budući da predškolska ustanova treba da zadovolji 75 odsto ukupnog energetskog unosa u pogledu makro i mikro nutrijenata, znači ugljenih hidrata, masti, proteina, minerala i vitamina, onda bi trebalo obezbjediti da dijete na tom meniju ima povrće, voće, mlijeko, meso, ribu, jaja.
Nažalost niti su salate bile zastupljene svaki dan, ni mlijeko i mliječni proizvodi. Uglavnom su mliječni proizvodi bili zastupljeni tri puta sedmično”, istakla je Stojisavljevićeva.
Bitno je naglasiti da će Ministarstvo prosvete i kulture istrajati u primjeni ovog pravilnika jer im je, kako kažu, interes da prvenstveno imaju kvalitetnu ishranu kao preduslov za pravilan rast i razvoj u predškolskim ustanovama, a onda i dobre higijenske uslove u vrtićima.
“Danas smo se okupili sa prestavnicima predškolskih ustanova da bismo razgovarali o primjeni pravilnika o ishrani i preventivnoj zdravstvenoj zaštiti u predškolskim ustanovama. Mi smo prije ovog pravilnika imali norme ishrane u vrtićima iz 70 i neke godine, nakon toga su devedesetih godina doneseni takvi pravilnici u Srbiji. Mi zapravo po prvi put imamo jasan pokazatelj šta vrtići treba da imaju od ishrane do higijenskih uslova.
Naš cilj je da dobijemo na kvalitetu i jasno su propisane sve odredbe šta jedan vrtić treba da ima, šta treba da ispuni da bi djeca imala jedan kvalitetan boravak u vrtiću. Najveći dio dana djeca i provedu u vrtiću i nama je cilj da svaki aspekt tog boravka bude siguran”, izjavila je pomoćnik ministra za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Republike Srpske Radmila Kocić Ćućić.
Glavni republički zdravstveni inspektor Desimir Miljić kaže kako se predškolske ustanove uglavnom pridržavaju pravilnika i najavio kvartalne kontrole kojima će se provjeravati nutritivna vrijednost hrane.
“Mi smo iskoristili ove radionice da bismo predstavnicima predškolskih ustanova ukazali na druge obaveze, ne samo po pitanju ishrane, kolega glavni inspektor je ukazao da djeci treba da se servira bezbjedna hrana, ukazali smo na neke odredbe propisa koji se odnosi na zdravstvenu i socijalnu zaštitu. Prva obaveza predškolskih ustanova je da budu legalni, da održavaju uslove prostora, kadra i opreme, da vrše redovnu procjenu rizika i da sve to evidentiraju. Sada će Institut za javno zdravlje krenuti sa svojim kontrolama gdje će ispitivati nutritivne vrijednosti hrane i to kvartalno”, kazao je Miljić.
Radionice za predstavnike predškolskih ustanova pod nazivom "Implementacija Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja ishrane, njege, preventivne zdravstvene i socijalne zaštite djece u predškolskoj ustanovi i Standarda i normativa ishrane" organizuje Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, Ministarstvo prosvjete i kulture i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite u Vladi Republike Srpske u saradnji sa UNICEF-om.