Društvo

Plemenita Mis Irbi - velika dobrotvorka, "kraljica" i "majka sirotinje"

Autori Siniša Stanić agencije/MONDO

Engleskinja Adelina Paulina Irbi, veliki dobrotvor Srba u BiH i osnivač ženskih škola, umrla je 15. septembra 1911. godine u Sarajevu.

Izvor: Printscreen

Na područje današnje BiH, Mis Irbi je stigla u vrijeme ustanka Srba protiv Turaka od 1875. do 1878. godine.

Potresena stradanjima djece izbjeglica u cijelom regionu, otišla je u Veliku Britaniju da upozna svjetsku javnost o njihovim patnjama i formirala odbor za sakupljanje priloga.

Prikupila je oko 240.000 kruna i tim novcem i o svom trošku kupovala je hranu i odjeću i otvorila 19 škola u Slavoniji za izbjegličku djecu.

Cio svoj imetak Mis Irbi je zavještala Srpskom kulturno-prosvetnom društvu "Prosvjeta", osnovanom 1902. godine radi širenja prosvjete i srpske nacionalne misli u BiH, te internatu za vaspitanje ženske siročadi koji je osnovala u Sarajevu i u kojem je živjela do smrti.

Objavila je knjigu "Putovanje po slovenskim zemljama Turske u Evropi".

Mis Irbi je bila britanska sifražetkinja, putopisac i dobrotvor. Putovala je Balkanom, prikupljala pomoć za ratovima zahvaćena područja, a u Sarajevu je osnovala prvu školu za djevojke.

Kako je Mis Irbi postala Ibro

Zbog svoje humanitarne požrtvovanosti i velikih zasluga u opismenjavanju djece Mis Irbi dobila je svoje ulice u Beogradu, Banjaluci, Gradišci, Sarajevu... Kuriozitet je da stanovnici glavnog grada BiH naziv ove ulice veoma često koriste u iskrivljenom obliku, pa je tako sarajevska "Mis Irbina" postala "Mis Ibrina" ulica...

Adelina Paulina Irbi rođena je 19. decembra 1831. godine na imanju Bojland Hol, pored mjesta Morningtorp, u grofoviji Norfok, gdje je i odrasla.

Otac joj je bio kontraadmiral Frederik Pol Irbi, koji je svoju sjajnu vojnu karijeru započeo u dvanaestoj godini, a majka Frensis Rajt, kćerka bogatog bankara.

Mis Irbi je u Sarajevu je otvorila školu za djevojčice. Obrazovanje, smještaj i ishrana učenica bili su besplatni, bez obzira na njihovu nacionalnost ili vjeroispovijest, što je u početku izazvalo protivljenje i nacionalnih i vjerskih struktura.

Iako je škola bila otvorena za sve vjeroispovijesti, uglavnom su je pohađale srpske učenice, tako da se škola u izvještajima i dokumentima ubrzo počela nazivati - srpska ženska škola.

Mis Irbi je u Sarajevu posebno podržavala rad Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva "Prosvjeta".

U ljeto 1875. godine u Hercegovini izbija srpski ustanak protiv Turaka, poznat kao Nevesinjska puška. Mis Irbi i njena prijateljica Prisila Džonston hitno su evakuisale školu i neke učenice odvode u žensku školu u Pragu.

Potom, svu svoju pažnju usmjeravaju na pomoć mnogobrojnim izbjeglicama, koje u velikom broju počinju da lutaju putevima. Odlaze u Englesku i započinju prikupljanje novca za fond za pomoć djeci bez roditelja.

Mis Irbi je iz srpskog ustanka izašla sa atributima "plemenita" i "majka sirotinje", koji su je pratili do kraja života i sa kojima je ušla u istoriju.

U svom čuvenom putopisu iz 1877. godine "Ilirska pisma" slavni Artur Evans veliku hvalu upućuje upravo engleskim humanitarkama mis Irbi i mis Džonston koje su pomagale stanovništvu u BiH donoseći im hranu, odjeću i ostale potrepštine, usput otvarajući škole za najmlađe. Zbog svoje požrtvovanosti narod u Bosni ih je prozvao "dvije engleske kraljice", navodi Evans.

BiH je 1878. godine pala pod austrougarsku jurisdikciju, čije su vlasti nerado dozvoljavale Mis Irbi da se vrati u Sarajevo i obnovi školu. Nova, obnovljena i proširena škola pružala je smještaj za 66 djece, uključujući i dječake.

Adelina Paulina Irbi umrla je 15. septembra 1911. godine. Njena smrt ožaljena je ne samo u Sarajevu i širom BiH, već i u Srbiji. Zastave su spuštene na pola koplja, a crne tkanine visile su sa mnogih prozora i balkona sarajevskih Srba. Članak o njenoj smrti objavljen je i u Bosanskoj vili čiji je urednik bio Petar Kočić.

Mis Irbi sahranjena je, prema sopstvenoj želji, na protestantskom groblju na Koševskom brdu. Grob je kasnije izmješten na Groblje Sveti Josip u sarajevskom naselju Ciglane.

Svu svoju imovinu ostavila je Srpskom prosvjetnom i kulturnom društvu "Prosvjeta" i Zadruzi "Srpkinja".

Tagovi