Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković sastao se danas sa Kristijanom Šmitom u Banjaluci. Sastanak je održan na inicijativu Kancelarije visokog predstavnika (OHR)
Gradonačelnik Banjaluke i funkcioner Partije demokratskog progresa (PDP) prvi je političar i zvaničnik iz Republike Srpske koji se sastao sa Šmitom koji za Republiku Srpsku zvanično nije visoki predstavnik zbog načina na koji je došao na tu funkciju. Isti stav imaju i članice Savjeta bezbjednosti UN, Rusija i Kina.
Stanivuković je izbjegao da direktno odgovori na pitanje novinara da li se sastao sa visokim predstavnikom ili ne, ali je rekao da poštuje zaključke Narodne skupštine Republike Srpske u tom kontekstu.
Sa Šmitom se kaže, sastao "u onom svojstvu u kojem i njegova svetost patrijarh Porfirije i predsjednik Srbije gospodin Vučić".
"Kao što su oni sjeli s njim i razgovarali o svim temama - ako su tu dužnost, taj razgovor imali ljudi koji važe za ljude koji na duhovni i svetovni način vode naš narod - smatram da i ja ovdje treba tako da pokažem širinu jer mi smo jedan narod koji živi u Srbiji i Republici Srpskoj. Naravno, nekada je teško i izazovno biti prvi. Ali kada neko prvi probije led i drugi će možda dobiti tu vrstu širine da sjednu i razgovaraju", izjavio je Stanivuković, kasnije napomenuvši da ne želi sa se poredi sa Vučićem i patrijarhom, ali da su pokazali kako treba da se sarađuje i razgovara o temama u kojima postoje neslaganja.
/VIDEO: Stanivuković i Šmit kod Spomenika 12 beba/
Kaže da je na sastanku istaknuto da poštuje zaključke Narodne skupštine Republike Srpske o imovini, da je protiv uvođenja sankcija i prenosa nadležnosti.
Navodi da je mahom bilo riječi o ekonomskim projektima i da Banjaluka ovakvim sastancima pokazuje širinu koja je važna potencijalnim investitorima.
"Banjaluka aplicira kod mnogih fondova i dobila je nekoliko grantova, sve su to teme kojiih smo se dotakli", rekao je gradonačelnik.
Sastanak Šmita i Stanivukovića održan je na inicijativu OHR-a.
Šmit je rekao da je Banjaluka važan grad u BiH i glavni grad Republike Srpske, a obećao je da će doći ponovo.
''Ne samo zbog sunčanog dana ili lijepog okruženja, već da se unaprijed radujem razvoju. Nisam tu zbog sebe već zbog razvoja i ljudi u Banjaluci".
Nakon razgovora Stanivuković se našao u ulozi turističkog vodiča i pokazao Šmitu Spomenik 12 beba, Hram Hrista Spasitelja i uži centar grada između hrama, Gradske uprave i Banskog dvora.
Podsjećamo, NSRS je 10. februara usvojila Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti. Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović objavila je Ukaz o proglašavanju ovog zakona 7. aprila, a Kristijan Šmit se 12. aprila pozvao na ''Bonska ovlaštenja" i objavio da je suspendovao zakon.
Republika Srpska, oslanjajući se na stavove Rusije i Kine kao stalnih članica smatra da Šmit nema legitmitet kao visoki predstavnik jer prilikom imenovanja nije potvrđen u ovom tijelu Ujedinjenih nacija. Slično mišljenje u funkciji Kristijana Šmita dijeli i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.
Šmita su službeno za visokog predstavnika imenovali ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (Peace Implementation Council – PIC) u maju 2021. godine nakon što ga je za to mjesto kandidovala Njemačka. Sa odlukom se tada nije služila Rusija kao članica PIC-a.
Mišljenja se ukrštaju oko toga da li imenovanje visokog predstavnika treba ili ne treba da potvrdi Savjet bezbjednostu UN. Rusija i Kina smatraju da je to potrebno i da je to bila praksa posljednjih 25 godina s čim se ne slažu uticajne zapadne zemlje.