Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH kaže da je Centralna izborna komisija praktično pomogla manipulatorima da ukradu identitet građana i prijave ih na spisak za ''lažno'' glasanje iz inostranstva. Agencija je po prijavama građana zabranila objavu spiska.
Prvo je Centralna izborna komisija BiH, prvi put ikad, objavila izvod centralnog biračkog spiska za glasanje van BiH na kojem se nalazi više od 100.000 ljudi pri tom poništivši skoro 28.000 prijava zbog raznih nepravilnosti.
Kako je spisak bio javan stotine ljudi iz BiH su sami vrlo lako mogli utvrditi da ih je neko prijavio za glasanje negdje van BiH mimo njihove volje. Niko nije imao odgovor na pitanje ko je prijavio ljude, kako i zašto, sve stranke su se pravile da ne znaju ništa o tome, a Tužilaštvo BiH je je formiralo predmet.
U petak je Agencija za bezbjednost ličnih podataka u BiH zabranila CIK-u da na svojoj veb-stranici objavljuje lične podatke birača upisanih u izvod iz centralnog biračkog spiska za glasanje van BiH i CIK je spisak uklonila.
U rješenju Agencije se navodi da je Centralna izborna komisija BiH ugrozila zaštitu ličnih podataka više od 100 hiljada građana objavom njihovih adresa, imena i prezimena i godine rođenja. Iz CIK-a su juče odgovorili da na objavu takvih informacija imaju pravo prema Izbornom zakonu BiH i najavili da će tražiti sudsku zaštitu.
Direktor Agencije za zaštitu podataka Predrag Kovačević, naprotiv, tvrdi da CIK nije imala pravo da te podatke objavi, te da su po izbornom zakonu BiH bili dužni da spriječe zloupotrebu.
"Ovo ovo prvi put da se srećemo sa ovim pitanjem," kaže Kovačević u intervjuu za Mondo.
Zabranili ste CIK-u objavu spiska zbog zaštite ličnih podataka, ali stekao se utisak da su oni već zloupotrebljeni jer je neko prijavljivao ljude mimo njihovog znanja, a na takvu zloupotrebu niko nije reagovao. Ko je kriv za tu zloupotrebu?
Agencija se prvi put srela sa promjenom biračke opcije (promjena mjesta glasanja) 2012. godine. Imali smo prigovor lica kojem je promijenjena biračka opcija iz Istočnog Sarajeva. Tada smo proveli postupak ne znajući o čemu se radi. Proveli smo inspekcijski nadzor u CIK-u, a nakon toga smo imali nadzor u Zavodu za zapošljavanje u Istočnom Sarajevu jer smo imali saznanja da se tamo kopiraju lične karte. Bio je krivični postupak i neke osobe su krivično osuđene zbog nezakonite obrade ličnih podataka.
Tada smo donijeli rješenje i naložili CIK-u da su dužni da u promjeni biračke opcije obrađuju autentične lične podatke, vjerodostojne lične podatke. To znači da se ne može koristiti neovjerena kopija lične karte jer ona nije vjerodostojan dokaz ni u kakvom postupku, upravnom ili bilo kom.
Naložili smo CIK-u drugu stvar: da su dužni, a to je obaveza svih onih koji obrađuju lične podatke, da uspostave mogućnost revizijskog postupka, a to znači da se može u slučaju potrebe kao što je ova, utvrditi ko je kada i i zbog čega obrađivao nečije lične podatke. Oni to nisu bili obezbjedili, ni autentičnu provjeru, ni revizijski postupak. Oni su tada bili nezadovoljni, pokrenuli su upravni spor pred sudom BiH i izgubuli su taj spor.
Nakon toga, u izbornim procesima, dobijali smo prijave vezano za promjenu biračke opcije i nismo postupali po tome jer smo ubijeđeni da je to kriminal, da je to krađa identiteta, krivično djelo. Sve te prijave smo prosljeđivali organima gonjenja jer nismo ovlašteni da to istražujemo.
Sad smo za ovaj birački spisak (koji je CIK objavila) imali prijave građana i naložili smo im (CIK-u) da to ne rade (ne objavljuju) jer tu ima podataka koji otkrivaju privatnost i ugrožavaju interese pojedinaca.
Dakle, biračka opcija se zvanično može promijeniti pomoću neovjerene kopije ličnih dokumenata iako se po zakonu to ne bi smjelo?
Ne bi trebalo da može.
Po kojem zakonu može, kako se to dešava? Da li ljudi glasaju samo na osnovu kopija?
Za to je odgovorna CIK i ne može i ne smije prihvatiti kopiju lične karte ako nije ovjerena i ako ne predstavlja autentičnost volje, ali oni to ne čine.
Ovo što izjavljuju, da po šest puta istog čovjeka stavljaju na spisak - to zdrav razum ne podržava. Oni su ti koji su napravili problem, oni su pomogli tim manipulatorima za krađu identiteta. Oni su trebali, kao što to nalaže Zakon o upravnom postupku, da utvrde materijalnu istinu. Ali, ne, oni rade stihijski. Ko god se prijavi, a prijavi se šest puta...oni su napravili taj problem, a sad se još hvale da su skinuli određen broj ljudi (sa spiska za glasanje u inostranstvu).
Oni prebacuju teret na građane ugrožavajući njihovu privatnost i privatne interese. U objavljenim podacima nemate adresu, ali imate datum rođenja. Znate kako za nekoga u narodu kažu ''krije godine kao zmija noge.'' To je za nekoga privatnost, a za nekoga drugog nije.
Nadalje, objaviti lokaciji, tj. podatke o tome gdje neko neće biti, za 100.000 ljudi, npr. da vaša porodica neće biti u stanu u Banjauci - to zlonamjerni ljudi mogu zloupotrebiti. I imali smo prijave zbog toga jer se iz spiska vidi da će neko biti vani i neće biti na kućnoj adresi.
Prema Zakonu o zaštiti ličnih podataka, onim podacima koji su na spisku koji je CIK objavila - mjesto, godište i ime - time se krši zakon?
Kod nas treba stvoriti pravni osnov da bude čista situacija. Kod nas se primjenjuje Opšta uredba (Generalni propis o zaštiti podataka Evropske unije - EU General Data Protection Regulation - GDPR - Opšta uredba o zaštiti podataka) koja je stupila na snagu. Nekidan je "HM" kažnjen 35 miliona evra zato što je nezakonito prikupljao podatke o svojim zaposlenima. I mijenjaju se zakoni u čitavoj Evropi. Slovenija je usklađivala stotine propisa.
Objektivno je CIK u problemima, ali to se mora riješiti na zakonit način. Ako se planira objava ličnih podataka onda se građanin mora upoznati s tim da će podaci biti objavljeni.
Kako su ljudi prijavljeni negdje gdje ne žive i ko je za to odgovoran?
Odgovorna je Centralna izborna komisija, pobogu! U izbornom zakonu piše da je CIK odgovorna za tačnost, ažurnost i integritet podataka. Što se tiče promjene biračke opcije tu su oni u potpunosti nadležni i odgovorni .
Imamo izjavu člana CIK-a "da to rade ljudi sa ulice." Kakva je to poruka u smislu njihovog legitimiteta i povjerenja građana?
Sve ovo nam govori da svako može zloupotrebiti lične podatke građana za izborne manipulacije?
Može pokušati. Slikovito, ako službeno lice uzme službeno auto i ostavi ga na parkingu otključanog i upaljenog, naravno da je lopov kriv ako ga ukrade, ali je odgovoran i ovaj koji je ostavio upaljeno i otključano auto i omogućio ovome da ukrade.
Ne znam kako više da to objasnim. Imali smo prigovore građana jer su im objavljeni podaci (na tom spisku) i moralo smo rješati te prigovore po zakonu.