biracki spiskovi nepravilnosti biraci izbori

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Stari paradoksi

Nelogičnosti biračkih spiskova u BiH: Birača sve više, stanovnika sve manje

Autor Bojana Ninković
Autor Bojana Ninković

Broj birača na biračkim spiskovima u BiH se iz godine u godinu povećava, a stručnjaci tvrde da za to nema demografskog uporišta.

Izvor: Kurir/Nemanja Nikolić

Ako se vratimo 16 godina unazad, 2004. godine se na biračkom spisku nalazilo 2.322.687 birača, dok ih je na izborima 2006. godine bilo 411.600 više, odnosno 2.734.287. 

Na lokalnim izborima 2008. godine je na biračkom spisku bilo oko 289 hiljada birača više u odnosu na 2006. godinu, a 2010. godine 108.104 više u odnosu na lokalne izbore 2008. godine.

Ako uzmemo u obzir da se na privremenom biračkom spisku za lokalne izbore 2020. godine nalazi 3.374.364 birača, doći ćemo do rezultata da se broj birača na spiskovima za 16 godina povećao za 1.510.677.

U BiH je 2013. godine, po popisu stanovništva, živjelo 3.531.159 stanovnika. Sadašnji broj se prema različitim podacima procjenjuje na oko 3,2 miliona, ali pojedini analitičari su skloni tvrdnjama da u FBiH i RS aktivno živi manje od tri miliona ljudi.

Demograf Aleksandar Čavić objašnjava da ne postoji demografsko uporište za povećanje broja birača na biračkim spiskovima.

"Ovo više govori u prilog tezi da birački spiskovi ranije nisu bili uređeni sa stanovišta kvaliteta, a s druge strane, ako su ranije bili ažurni, onda možemo postaviti pitanje koji je to dodatni izvor da bi se povećavao broj birača na biračkom spisku," pita se Čavić.

Možda će vas zanimati

Naveo je i da postoji tehnički problem, a to je da Centralni birački spisak nije vezan za bazu, kako bi se lica koja su preminula automatski brisala sa biračkog spiska.

"Ono što kao demograf mogu reći je da ne postoji porast stanovništva koji bi bio opravdanje za to. Tako da opravdanje možemo naći ili u ranijoj neažurnosti, a ako su ranije bili ažurni onda su sadašnji plod greške ili plod manipulacije biračkim spiskovima," naglasio je Čavić, te dodao da stanovništvo može rasti po dva osnova: po osnovu većeg broja živorođenih u odnosu na umrle ili po osnovu većeg broja doseljenih nego odseljenih.

S obzirom na to, ističe Čavić, da BiH po oba ova osnova ima negativan predznak, nema demografskog uporišta koje bi govorilo u prilog povećanju lica na biračkim spiskovima.

Ako je vjerovati ranijim procjenama demografa koji tvrde da je biračko tijelo broj od 80 odsto od ukupnog broja stanovnika, što objektivno znači da je broj birača - punoljetnih građana u BiH, oko 2.800.000, dolazimo do rezultata da na spisku imamo pola miliona birača više.

Pročitajte i ovo

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE