Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoje Zovko, govorio je o tome kakav uticaj ima kriminalizacija klevete na učestalost tužbi koje se podnose protiv novinara, te na koji način se s tim nose novinari u ovoj zemlji.
U Republici Srpskoj traje skupštinska rasprava nakon koje bi, izvjesno, krivična djela protiv časti i ugleda među kojima je i kleveta mogli da se nađu u novom, izmijenjenom Krivičnom zakoniku Republike Srpske. Zvanični predlagač, Ministarstvo pravde RS, obrazlažući nacrt, a zatim i prijedlog Krivičnog zakonika Republike Srpske, pozvalo se na slične zakone u zemljama EU, kao što je Hrvatska.
Novinari u Srpskoj mahom se protive donošenju ovakvog zakona smatrajući da će rezultirati većim brojem tužbi protiv novinara i dovesti do (auto)cenzure. Kritičari napominju i da Republika Srpska već ima Zakon o zaštiti od klevete.
U Krivičnom (Kaznenom) zakoniku Hrvatske kleveta jeste krivično djelo i u slučaju presude nadoknađuje se novčano, a zatvorska kazna je ukinuta prije 10 godina. Međutim, Hrvatska ima i Zakon o medijima (rade na tome da bude unaprijeđen) ali i kudikamo razvijenije medijske i novinarske ustanove, od pomenutog HND-a, preko Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava, Sindikata novinara...
I pored toga, novinari u ovoj komšijskoj zemlji već godinama traže da se kleveta dekriminalizuje. Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko smatra da je namjera većine od onih koji tuže novinare u Hrvatskoj, da nametnu cenzuru i tužbama zastraše, te finansijski unište novinare i medije. Naveo je i lični primjer - zbog klevete ga je tužio HRT, televizija u kojoj radi.
Da li smatrate da kleveta i druga djela protiv časti i ugleda treba ili ne treba da budu krivično djelo i kakav je stav novinara i vlasti u Hrvatskoj?
Stav Hrvatskog novinarskog društva je tu jasan i neće se nikada mijenjati. Dakle, od Vlade Republike Hrvatske traži dekriminalizaciju svih kaznenih djela protiv časti i ugleda, što već godinama predlažemo. Takođe, smatramo da građansko pravo omogućuje svima koji se smatraju oštećenima dovoljno prostora da dobiju odgovarajuću satisfakciju. Ova odredba koja stoji u kaznenom zakonu zapravo služi za dodatni pritisak na novinare, novinarke i medije. To je njegova glavna svrha i za nas je to neprihvatljivo.
Da li se novinari u Hrvatskoj i u kojoj mjeri suočavaju sa tužbama za klevetu?
Prije svega važno je napomenuti kako u Hrvatskoj već postoji kultura tužakanja novinara i medija. HND već 5 godina provodi anketu o broju tužbi protiv novinara, novinarki i medija koja je postala relevantno istraživanje uprkos stalnim naporima aktuelne vlasti u Hrvatskoj da diskredituju naša istraživanja, a samim tim umanje problem tužbi u Hrvatskoj koje je HND svojim sistemskim radom podigao kao važnu društvenu temu i internacionalizovao taj problem.
Ove godine naša anketa, a na koju je odgovorilo 30 medija, kaže da je u Hrvatskoj trenutno aktivno najmanje 945 tužbi protiv novinara i medija s višemilionskim iznosima odštetnih zahtjeva. Od ukupno 945 tužbi, 910 se odnosi na parnične postupke za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda koji se vode protiv izdavača, njihovih urednika i novinara zbog objavljenih tekstova i priloga. Kada je riječ o kaznenim (krivičnim) postupcima, devet medija je prijavilo ukupno 35 takvih postupaka.
Osim fizičkih osoba nepoznatih široj javnosti, tužioci su najčešće osobe iz javnog i političkog života, među kojima i političari koji obnašaju vlast, zatim pravna lica, ali i sudije. Hrvatska je, nažalost, najgora zemlja u EU po pitanju tužbi, a stvaran broj tužbi, a samim time i onih u krivičnom postupku je puno veći.
Kolike su kazne i da li utiču na cenzuru ili prestanak rada medija ili novinara?
Ono što je ovdje važno istaknuti je to da nezavisno o eventualnim kaznama, namjera je tužbama zastrašiti i finansijski uništiti novinare i medije i na kraju nametnuti cenzuru.
"U Hrvatskoj postoji kultura tužakanja novinara i medija."
To je glavni motiv svih onih koji podižu tužbe, a uz sve to namjera je i zaraditi neki novac. Jer kako drugačije tumačiti visoke odštetne zahtjeve npr. u parničnim postupcima. Kako to da se na primjer, duševne boli isključivo liječe pozamašnim svotama evra, a prije toga kuna?
Lično sam na vlastitom primjeru iskusio što znači kada vas neko maltretira u parničnom i kaznenom postupku. Vlastita firma, HRT (Hrvatska radio-televizija), u mandatu sad bivšeg direktora Kazimira Bačića, protiv kojeg je nedavno podignuta optužnica zbog davanja mita te trgovanja uticajem, zbog mojih izjava o postojanju cenzure, tužila me zbog povrede ugleda i časti u parničnom postupku tražeći od mene oko 35 hiljada evra odštete i u kaznenom postupku.
Na kraju sve su izgubili. Sud je dao meni za pravo. Sve skupa to čovjeka i cijelu porodicu to iscrpi.
Kako se novinari u Hrvatskoj bore sa tzv. SLAPP tužbama?
HND kao glavno novinarsko udruženje najveći je bedem protiv SLAPP tužbi. Mi našim istraživanjima o broju tužbi nikada nismo rekli da su sve tužbe ujedno I SLAPP, ali da je veliki dio te brojke otpada na SLAPP - to je definitivno. HND već godinama ima svoj Centar za zaštitu slobode izražavanja koji okuplja brojne advokate i advokatice širom zemlje koji pro bono zastupaju naše članice i članove i hvala im na tome. Velika je to stvar. Šaljemo svoje promatrače na suđenja našim kolegicama i kolegama. Želimo i tako poručiti kako nisu sami i da je HND uz njih.
Drugo, stalno upozoravamo domaće i međunarodne institucije o problemu SLAPP u Hrvatskoj. Svjesni smo da je to širi evropski problem, ali moramo stalno upozoravati i ponavljati kako je Hrvatska nažalost najgora u EU po tome i kako su na primjer sudije, sutkinje česti SLAPP tužioci. Nadalje, prisutni smo u Radnoj grupi ministarstva kulture i medija koja se bavi SLAPP-om.
"Tužioci (protiv novinara) su najčešće osobe iz javnog i političkog života, među kojima i političari koji obnašaju vlast, zatim pravna lica, ali i sudije."
Mi smo pozdravili osnivanje te radne grupe, ali to nije dovoljno. Tražimo konkretna djela, a ne samo obećanja koja već godinama slušamo. Tražimo uvođenje zaštitnih mehanizama. Vlada premijera Andreja Plenkovića ne želi riješiti taj problem.
Ovakva situacija im više odgovara jer, u protivnom ne bi se priklonila razvodnjavanju Anti SLAPP direktive. Vlada RH priklonila se opštem pristupu Savjeta EU koje znatno razvodnjava prijedlog Evropske Komisije i ne nudi efikasan okvir za zaustavljanje SLAPP-ova. Ovo je borba koja će potrajati, ali mi nećemo odustati. Jer borba protiv obijesnog tužakanja je borba za zaštitu slobode izražavanja, a samim tim i borba za novinarsku profesiju.
Namjera vlasti u RS "opasna"
Zovko smatra da je namjera vlasti u Banjaluci "opasna" i samo još jedan dokaz da "vlastodršci na ovim prostorima žele dotući slobodno i kritičko novinarstvo, novinarstvo u interesu javnosti".
"Sve nas očito čeka zajednička borba. Puna podrška kolegicama i kolegama iz susjedne i prijateljske BiH u borbi za slobodno i nezavisno novinarstvo", rekao je predsjedni HND.
(MONDO)