Kako su nastale Specijalizovane komore Kosova i kakvu je ulogu Tači imao u njihovom osnivanju?
Bivši predsjednik takozvanog Kosova i jedan od političkih lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), Hašim Tači, osuđen je danas u Hagu na 25 godina zatvora zbog ratnih zločina.
Specijalizovane komore Kosova proglasile su ga krivim za ubistvo, mučenje, okrutno postupanje i nezakonito ili proizvoljno lišavanje slobode. Presuda je prvostepena, a Tači je tokom postupka negirao krivicu.
Iza presude se, međutim, nalazi zanimljiva pravna i politička okolnost – institucija pred kojom je Tači odgovarao nastala je uz njegovo aktivno političko zalaganje 2015. godine.
Iako se suđenje odvijalo u Hagu, Tačiju nije sudio nekadašnji Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju, koji je završio rad 2017. godine.
Riječ je o Specijalizovanim komorama Kosova, poznatim i kao Specijalni sud za Kosovo. One su formalno dio pravnog sistema Kosova, ali imaju sjedište u Hagu, a njihove sudije, tužilac i osoblje su međunarodni.
Institucije su osnovane na osnovu međunarodnog sporazuma, ustavnog amandmana i posebnog zakona koji je Skupština Kosova usvojila 2015. godine.
Njihova nadležnost odnosi se na određene ratne zločine i zločine protiv čovječnosti koji su počinjeni ili započeti između 1. januara 1998. i 31. decembra 2000. godine, a koji su povezani sa Kosovom ili njegovim stanovništvom.
Sjedište u Hagu trebalo je, između ostalog, da obezbijedi nezavisnost postupaka i zaštitu svjedoka.
Put ka osnivanju Specijalizovanih komora počeo je nekoliko godina prije nego što je Tači pred njima završio kao optuženi.
Savjet Evrope je 2011. godine objavio izvještaj švajcarskog poslanika Dika Martija o navodima o nehumanom postupanju prema ljudima i nezakonitoj trgovini ljudskim organima na Kosovu. U izvještaju se navode informacije o tajnim mjestima pritvora pod kontrolom OVK na sjeveru Albanije i ozbiljne optužbe o postupanju prema zarobljenicima.
Izvještaj je postao jedan od ključnih dokumenata na koje se kasnije pozivalo prilikom uspostavljanja Specijalizovanih komora.
Međutim, važno je naglasiti da je navod o trgovini organima bio dio Martijevog izvještaja, ali nije predstavljao osuđujuću presudu niti je postao osnova Tačijeve današnje presude.
Optužnica u predmetu protiv Tačija, Kadrija Veseljija, Redžepa Seljimija i Jakupa Krasnićija obuhvatala je, između ostalog, ubistva, mučenje, okrutno postupanje i nezakonito ili proizvoljno hapšenje i pritvaranje.
Tači je podržavao njegovo osnivanje
Upravo ovdje nastaje politički paradoks koji prati cijelu priču.
U martu 2015. godine, dok je bio prvi zamjenik premijera i ministar spoljnih poslova, Tači je u kosovskoj vladi podržao ustavne promjene kojima se otvarao put za formiranje Specijalizovanih komora.
Zvanični zapis sa sjednice kosovske vlade navodi da je Tači tada rekao da se izmjenama Ustava ispunjavaju obaveze koje su Skupština i vlada preuzele u vezi sa osnivanjem Specijalnog suda.
Proces, međutim, nije tekao glatko.
U junu 2015. godine Skupština Kosova nije uspjela da obezbijedi potrebnu većinu za ustavne promjene. Protiv osnivanja suda bili su i pojedini poslanici Tačijeve Demokratske partije Kosova.
Tači je potom nastavio da javno insistira na usvajanju ustavnih promjena.
Krajem jula okupio je poslanike PDK-a i poručio da bi osnivanje Specijalnog suda bilo u interesu Kosova, njegovih institucija i evroatlantske perspektive.
U avgustu 2015. godine Skupština Kosova konačno je usvojila ustavni amandman i zakon kojim su formirane Specijalizovane komore i Specijalizovano tužilaštvo.
Od političkog zagovornika do optuženika
Pet godina kasnije, situacija se potpuno promijenila.
Tači je u novembru 2020. godine podnio ostavku na funkciju predsjednika Kosova nakon što je protiv njega potvrđena optužnica. On i još trojica bivših visokih pripadnika OVK – Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići – prebačeni su u pritvor Specijalizovanih komora u Hagu 4. i 5. novembra 2020. godine.
Suđenje je počelo u aprilu 2023. godine, a tokom postupka saslušana su 134 svjedoka. Dokazni postupak završen je u decembru 2025. godine, dok su završne riječi održane u februaru 2026. godine.
Danas je sud izrekao presudu: Tači je osuđen na 25 godina zatvora.
Sudsko vijeće ga je proglasilo krivim po četiri tačke ratnih zločina – za ubistvo, mučenje, okrutno postupanje i nezakonito ili proizvoljno lišavanje slobode. Istovremeno, vijeće nije utvrdilo krivicu po šest tačaka zločina protiv čovječnosti zbog nedostatka dovoljno dokaza.
Sud koji je trebalo da "očisti" ime OVK
Tači je svojevremeno podršku Specijalnom sudu objašnjavao potrebom da se razjasne optužbe koje su godinama pratile OVK. U jednom ranijem javnom istupu govorio je o mogućnosti da sud posluži za "čišćenje" imena Kosova i OVK od optužbi.
Danas je upravo ta institucija donijela presudu kojom je nekadašnjeg kosovskog predsjednika osudila na četvrt vijeka zatvora.
Presuda je prvostepena, a na nju mogu biti podnesene žalbe.
BONUS VIDEO: