Stanovi iz perioda bivše Jugoslavije imaju svoj šarm, ali današnjim generacijama često djeluju pretrpano i zastarjelo.
Svi smo ako ne živjeli, onda bar bili u gostima kod nekog čija je dnevna soba izgledala otprilike ovako: tepisi od zida do zida i obavezno ispod teškog, masivnog regala, u kome se nalazilo sve - od televizora (obavezno domaće proizvodnje, uglavnom Rudi Čajavec, EI Niš ili Iskra), knjiga i enciklopedija, do kristalnih čaša, suvenira s mora i posteljine za goste.
Centralni dio prostora zauzimao je trosjed sa foteljama presvučenim plišem u smeđoj, zelenoj ili narandžastoj boji. Sto je gotovo uvijek bio prekriven heklanim miljeom, sa kristalnom vazom ili pepeljarom, dok je pod krasio šareni tepih – orijentalni ili pirotski.
Na prozorima su obično bile zavese od tila ili debele draperije za zimu, a zidove su ukrašavale tapete, slike (djeca koja plaču ili konji koji galopiraju) ili gobleni.
Iako sve ovo podsjeća na djetinjstvo i toplinu doma, savremeni enterijeri traže jednostavnost i funkcionalnost.
Razgovarali smo sa banjalučkom arhitekticom Biljanom Novaković, koja nam je otkrila šta treba da zadržimo, šta nikako da ne ostavljamo, a šta se iz ovog stambenog omaža bivšoj državi može iskoristiti na drugačije načine.
Pogledajte video:
Ukratko - zaboravite na masivne regale koji zatrpavaju zid – zamijenite ih policama ili diskretnim plakarima. Teške, tamne zavjese i paravane bolje je zamijeniti laganim, svijetlim tkaninama koje propuštaju svjetlost.
Fotelje i trosjedi u plišu intenzivnih boja – mogu izgledati teško i zatvoreno. U redu je da neki od ovih komada zadržite i učinite funkcionalnim, ali nikako cijelu garnituru.
Zadržite stvari koje imaju emotivnu vrijednost npr. goblen, kristalnu vazu ili poneki detalj sa regala – u minimalističkom prostoru djelovaće kao retro akcenat.
Dakle, ključ je u ravnoteži – zadržati nostalgične detalje koji pričaju priču, a osloboditi prostor masivnog i nepotrebnog namještaja. Na taj način stan dobija svježinu i modernost, a ipak čuva duh prošlih vremena.