"Coolcation" je novi trend u turizmu: sve više turista bira Island, Norvešku, Finsku i druge hladnije destinacije kako bi pobjegli od ekstremnih ljetnih temperatura.
- Ako vam je ovog ljeta dosta klima-uređaja, vrelih ulica i traženja hlada, niste jedini.
- Novi trend u turizmu zove se "coolcation" - odmor u hladnijim krajevima, a 2026. godina donijela je veliko interesovanje za destinacije poput Norveške, Finske, Islanda i Švedske.
- Dok jug Evrope ovog ljeta ponovo vodi bitku sa ekstremnim temperaturama, sve više turista zaključuje da savršen godišnji odmor možda ipak ne mora da uključuje 35 stepeni i plažu.
Ko je rekao da na godišnjem moramo da se znojimo?
Postojalo je vrijeme kada se uspješan godišnji odmor mogao gotovo matematički izračunati: što više sunca, što toplije more i što manje oblaka.
Danas se formula polako mijenja.
Ako vam je na plaži toliko vruće da ne možete da sjedite na suncu, u apartmanu je klima podešena na 19 stepeni, a izlazak iz sobe predstavlja mali test izdržljivosti – možda je vrijeme da razmislite o "coolcationu" ili na našem - ladovanju.
Termin nastao spajanjem engleskih riječi cool i vacation opisuje putovanja u krajeve sa prijatnijim ljetnim temperaturama. Umjesto Mediterana u julu i avgustu, turisti sve češće gledaju prema Skandinaviji, Islandu, Irskoj, Baltiku i Alpima.
I nije riječ samo o simpatičnom trendu sa društvenih mreža.
Podaci Trip.com grupe pokazuju da su pretrage hladnijih destinacija i „coolcation“ odmora u prvoj polovini 2026. godine porasle 74 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Među destinacijama koje bilježe veće interesovanje nalaze se Island, Norveška, Slovenija, Švajcarska i Vels.
"Samo želimo da pobjegnemo od vrućine"
Koliko se raspoloženje promijenilo možda najbolje ilustruju turisti koji su ovog ljeta zaista krenuli na sjever.
U razgovoru za AFP, švedski turistički vodič Terje Viblom Pedersen rekao je da mu posjetioci govore kako su u Švedsku došli upravo zato što žele da pobjegnu od vrućine na jugu Evrope.
"Oduševljeni su" temperaturama ispod 30 stepeni, morskim povjetarcem i manjim gužvama, ispričao je Pedersen.
Među njegovim gostima bili su i francuski turisti Danijel i Florens Gastaldi iz Marseja.
"Dobro je pobjeći od toplotnog talasa", rekli su novinarima AFP-a, dodajući da su srećni što su pronašli hladnije temperature.
I brojke iz turističke industrije pokazuju sličan obrazac.
Prema podacima koje je AFP-u prenijela kompanija Hotels.com, pretrage smještaja u Kopenhagenu na francuskoj verziji sajta porasle su 246 odsto nakon prvog toplotnog talasa u Francuskoj, dok su pretrage Dablina porasle 151 odsto.
Island, Finska i Norveška postali su nova ljetna klasika
Ako želite da pobjegnete od vrućine, gdje se ide?
Prema ovogodišnjem „Summer Heat Escape Indexu“ koji je napravio Polarsteps, prvo mjesto među evropskim destinacijama zauzeo je Island, slijede Finska i Norveška.
U istraživanju su analizirani različiti faktori, uključujući dnevne i noćne temperature i uslove za kupanje.
Finska je, recimo, posebno zanimljiva jer prosječna temperatura u avgustu iznosi oko 17 stepeni. Švedska je četvrta na listi, dok se među prvih deset nalaze i Estonija, Letonija, Litvanija, Švajcarska, Irska i Velika Britanija.
Drugim riječima, ako vam je idealan odmor nešto poput: „Hoću da šetam cijeli dan, ali ne želim da mi se telefon zalijepi za ruku od vrućine“ – sjever Evrope trenutno ima prilično dobru ponudu.
Klimatske promjene mijenjaju i turističku mapu
Naravno, „coolcation“ nije nastao samo zato što su ljudi odjednom zavoljeli kišu.
Turizam se tradicionalno oslanjao na predvidivu ljetnu sezonu: Mediteran, sunce, more i visoke temperature bili su gotovo garant uspješnog odmora.
Ali ta računica postaje komplikovanija.
Evropa je trenutno usred još jednog ekstremnog toplotnog talasa. Italija je početkom avgusta stavila svih 27 velikih gradova pod najviši nivo upozorenja zbog vrućine, dok su temperature u dijelovima Evrope prelazile 40 stepeni.
OECD u izvještaju o budućnosti turizma navodi da ekstremne vremenske prilike već utiču na izbor destinacija i period putovanja. Turisti sve više traže umjerenije, više i sjevernije krajeve u kojima su ljetne temperature podnošljivije.
Dakle, možda nije stvar u tome da smo prestali da volimo sunce.
Možda smo samo počeli da računamo koliko nam je sunca zaista potrebno.
Od "gdje je najtoplije?" do "gdje mogu normalno da dišem?"
Još jedan razlog za popularnost "ladovanja" jeste promjena načina na koji ljudi zamišljaju idealan odmor.
Umjesto nekoliko dana provedenih između hotelskog bazena, plaže i klimatizovane sobe, sjeverne destinacije nude drugačiji tip ljetovanja: šetnje, planinarenje, jezera, fjordove, šume, duge dane i boravak u prirodi.
I upravo je to ono što trend čini zanimljivijim od običnog „bježanja od vrućine“.
Nije nužno riječ o tome da ljudi žele hladnoću.
Žele temperaturu na kojoj mogu nešto da rade.
Jona Robertson, savjetnica za putovanja iz kompanije Fora Travel i osnivačica Coolcation Adventures, za AFP je navela da je Oslo ove godine zabilježio rast rezervacija od 154 odsto, dok je Helsinki porastao 124 odsto na godišnjem nivou.
"Ti brojevi mi govore da putnici aktivno gledaju izvan tradicionalnih ljetnih destinacija", rekla je.
A šta je sa Jadranom?
Ne treba, naravno, proglasiti kraj klasičnog ljetovanja.
Mediteran je i dalje ogroman turistički magnet i većina ljudi neće preko noći zamijeniti Jadran fjordovima i kišom.
Ali "coolcation" pokazuje da se navike mijenjaju.
Za stanovnike Balkana, pritom, ne mora uvijek da znači avionsku kartu za Island.
Hladniji odmor može biti i planina, jezero, viša nadmorska visina ili nekoliko dana u kraju gdje noću zaista treba pokrivač.
A tu dolazimo do možda najzanimljivijeg dijela cijele priče.
Nekada smo na godišnji odmor išli da pronađemo što više ljeta.
Sada možda sve češće putujemo da bismo od ljeta malo pobjegli.
I iskreno – nakon nekoliko dana temperature koja se ponaša kao da ima lični problem s nama, ideja da provedemo sedmicu u džemperu više i ne zvuči tako loše.