Sve više ljudi vjeruje teorijama zavjere o SPF kremama i zaštiti od sunca. Dermatolozi objašnjavaju zašto su tvrdnje o "opasnim kremama" uglavnom netačne i potencijalno opasne.
"Krema za sunčanje izaziva rak", "SPF sprečava tijelo da proizvodi vitamin D", "Sunce je prirodni lijek, a kreme su hemija koju nam farmaceutska industrija prodaje zbog profita" - ovo su samo neke od tvrdnji koje posljednjih godina preplavljuju društvene mreže i stvaraju sve veće nepovjerenje prema zaštiti od sunca.
Na društvenim mrežama sve češće se pojavljuju influenseri i samozvani "stručnjaci" koji tvrde da su kreme sa zaštitnim faktorom dio velike prevare, dok dermatolozi upozoravaju da takve dezinformacije mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.
Prema podacima dermatologa, pretjerano izlaganje UV zračenju povezano je sa čak 80 do 90 odsto karcinoma kože, a redovna upotreba SPF zaštite značajno smanjuje rizik od melanoma i drugih oblika raka kože.
Mit broj 1: "Kreme za sunčanje izazivaju rak"
Ovo je vjerovatno najraširenija teorija zavjere.
Njeni zagovornici često se pozivaju na istraživanja o prisustvu određenih hemikalija poput benzena u pojedinim proizvodima za zaštitu od sunca, tvrdeći da su SPF preparati opasniji od samog sunčanja. Međutim, dermatolozi objašnjavaju da su sporni slučajevi uglavnom bili povezani sa kontaminacijom pojedinih serija proizvoda, a ne sa samim konceptom SPF zaštite.
Stručnjaci naglašavaju da do danas nije dokazano da pravilno korištenje krema za sunčanje izaziva rak, dok postoje brojne studije koje potvrđuju suprotno - da SPF smanjuje rizik od melanoma.
Posebno se ističu velika australijska istraživanja koja su pokazala da su osobe koje svakodnevno koriste zaštitne kreme imale znatno manje slučajeva melanoma u odnosu na one koji ih nisu koristili.
Mit broj 2: "SPF blokira vitamin D"
Još jedna česta tvrdnja jeste da kreme za sunčanje sprečavaju organizam da proizvodi vitamin D, zbog čega ih mnogi izbjegavaju.
Istina je, međutim, mnogo složenija.
Nijedna krema za sunčanje ne blokira 100 odsto UV zraka, a stručnjaci navode da je za sintezu vitamina D često dovoljno svega nekoliko minuta izlaganja suncu dnevno.
Dermatolozi upozoravaju da je opasno koristiti "vitamin D" kao argument za višesatno nezaštićeno sunčanje, jer se šteta od UV zračenja akumulira tokom života.
"Koža pamti", upozoravaju stručnjaci, navodeći da se oštećenja izazvana suncem sabiraju godinama i kasnije mogu dovesti do razvoja karcinoma kože.
Mit broj 3: "Ako je oblačno, SPF nije potreban"
Mnogi vjeruju da zaštita od sunca nije potrebna kada nema jakog sunca ili tokom zime.
To nije tačno.
UV zraci prolaze kroz oblake i prisutni su tokom cijele godine, pa koža može biti izložena oštećenjima čak i kada temperatura nije visoka.
Zbog toga dermatolozi preporučuju korištenje SPF zaštite i tokom oblačnih dana, naročito osobama svijetle puti i onima koji imaju veliki broj mladeža.
Mit broj 4: "Dovoljno je namazati se jednom"
Jedna od najčešćih grešaka jeste uvjerenje da jutarnje nanošenje kreme štiti cijeli dan.
Stručnjaci navode da znoj, kupanje, brisanje peškirom i visoke temperature smanjuju efikasnost zaštitnog sloja, zbog čega je kremu potrebno nanositi više puta dnevno.
Problem predstavlja i premala količina proizvoda.
Ako se nanese premalo kreme, stvarni nivo zaštite može biti znatno niži od onog koji piše na pakovanju.
Društvene mreže i "prirodni" trendovi
Stručnjaci smatraju da popularnost teorija zavjere o SPF-u raste paralelno sa trendovima "prirodnog života" i nepovjerenjem prema farmaceutskoj industriji.
Na društvenim mrežama često se promovišu domaća ulja i "prirodne alternative" kao zamjena za zaštitu od sunca, iako mnoga od njih nemaju dokazanu UV zaštitu.
Dermatolozi upozoravaju da takvi savjeti mogu biti posebno opasni za djecu, osobe svijetle kože i ljude sa povećanim rizikom od melanoma.
Šta je zapravo istina?
Ljekari ističu da nijedna krema ne pruža potpunu zaštitu i da SPF nije "dozvola" za cjelodnevno sunčanje, ali naglašavaju da je pravilna zaštita jedan od najvažnijih načina prevencije raka kože.
Osim korištenja SPF preparata, preporučuje se izbjegavanje jakog sunca između 10 i 16 časova, nošenje šešira, naočara i lagane odjeće, kao i redovni pregledi mladeža.
Karcinom kože spada među rijetke tumore koji se mogu uočiti golim okom, a ukoliko se otkrije na vrijeme, šanse za izlječenje su izuzetno visoke.