Ljeto je u punom zamahu i malo ko od nas može da razmišlja o bilo čemu drugom osim o odmoru, kupanju i sunčanju… Ipak, neodgovorno izlaganje suncu može nam izazvati više problema nego zadovoljstva.
Bio je to povod za razgovor sa doktorkom Marjanom Ticom, specijalistom dermatovenerologije u UKC Banjaluka.
- Postoji li način da svoju kožu pripremimo za izlaganje suncu i postoji li, uopšte, "zdravo sunčanje"?
Kada pričamo o sunčanju i štetnim efektima sunca na kožu, prevashodno mislimo na sunčanje tokom godišnjih odmora na moru, a zaboravljamo da je koža tokom cijele godine izložena sunčevom zračenju.
Koža ima svoje zaštitne mehanizme protiv štetnog dejstva sunčevog zračenja, ali ako je predugo na suncu bez zaštite oni postaju preopterećeni. Boravak na suncu treba izbjegavati u periodu od 10 - 16 časova. Izlaganje treba ograničiti na rane prijepodnevne i kasne popodnevne sate
Sunčevo zračenje se može podijeliti prema talasnoj dužini na: vidljivu svijetlost, UV - ultraljubičasto zračenje I IC - infracrveno zračenje. UV zraci mogu izazvati opekotine, fotostarenje kože,, imunosupresiju, alergije na svijetlost, fototoksične reakcije ali i karcinom kože. UV zračenje obuhvata UVA,UVB I UVC zračenje. UVA zraci su odgovorni za fotostarenje i neželjene reakcije na koži tokom primjene nekih lijekova. UVB zraci uzrokuju opekotine, pokreću karcinogenezu i doprinose fotostarenju. UVC zračenje se apsorbuje u ozonskom omotaču i ne dopire do površine zemlje. IR zraci prodiru kroz sve slojeve kože i dovode do razgradnje kolagena i elastičnih vlakana i preranog starenja kože.
- Neki kažu da je sunčanje u današnje vrijeme opasnije nego prije desetak - dvadeset godina, zbog klimatskih promjena. Da li je to istina i da li danas ima više oboljelih od melanoma i drugih kožnih bolesti čiji uzrok može biti izlaganje suncu, nego prije deceniju ili dvije?
Učestalost melanoma i nemelanomskih karcinoma kože u svijetu je u stalnom porastu, a to je posljedica povećanog izlaganja sunčevom zračenju tokom sunčanja na godišnjim odmorima i nezaštićenom boravku na suncu tokom obavljanja poslova na otvorenom, različitih hobija i rekreacije. Svjedoci smo i klimatskih promjena koje utiču sa svoje strane, ali nažalost i trendova koji promovišu preplanulu kožu kao jedino lijepu kožu.
- Kako "rade" kreme za sunčanje, šta znači broj zaštitnog faktora i šta tačno znači "klinički testirano"?
Oznaka SPF na kremama znači zaštitni faktor (Sun Protection Factor), odnosi se samo na UVB filtere i ukazuje koliko duže će koža biti zaštićena od opekotina izazvanih UVB zracima nego kad nije namazana. Dobar preparat za zaštitu od sunca treba da štiti i od UVA i IR zraka jer na taj način štitimo kožu od dugoročnih oštećenja. Zaštita od UVA mora iznositi najmanje 1/3 zaštite od UVB. Oznaka dermatološki testirano znači da je djelotvornost i podnošljivost preparata ispitana na ljudskoj koži pod nadzorom stručnjaka.
- Ima li razlike u njezi i preventivi bolesti kože kod muškaraca i žena, ili kod mladih i na primjer, osoba u srednjim godinama?
Zaštita kože od sunca treba da se posmatra kao dio svakodnevne rutinske njege bez razlike u odnosu na godine i pol. Kremu za zaštitu trebamo birati prema tipu kože. Na primjer za zaštitu kože sklonu alergijama na sunce treba birati hipoalergen proizvod, a za zaštiti nježne dječije kože adekvatnu kremu prilagodjenu dječijem uzrastu.
- Šta biste poručili onima koji odbijaju da koriste kreme sa zaštitnim faktorom, objašnjavajući to time da će "poslije opekotina imati lijepu preplanulu boju"?
Sve osobe koje misle da se mogu bez zaštite izlagati suncu i da će proći bez posljedica su u zabludi. Možda te posljedice neće biti vidljive odmah u vidu opekotina od sunca, ali kroz neki vremenski period će svakako biti uočljive.
- Koje su sve posljedice izlaganja suncu bez zaštite?
Posljedice nezaštićenog izlaganja suncu su brojne. Najvidljivije i svima poznate su opekotine od sunca. U dugoročne posljedice spada tzv. fotostarenje koje podrazumijeva da je koža zadebljala, suva, smanjene elastičnosti, sa vidljivim dubokim borama, nepravilnom pigmentacijom i proširenim kapilarima. I naravno ona najteža posljedica dugogodišnjeg nezaštićenog izlaganja suncu je povećan rizik od nastanka melanoma i nemelanomskih karcinoma kože. Na kraju bih samo dodala da posebno trebamo štititi djecu, jer se opekotine u dječijem dobu i mladosti smatraju faktorom rizika od kasnijeg razvoja melanoma. Pogotovo trebamo biti oprezni sad kad se djeca kupaju u dječijim bazenima i provode dosta vremena na suncu i u vodi.