Brzo uspavljivanje, iako može da djeluje kao pokazatelj zdravog sna, ponekad ukazuje upravo na suprotno.
Koliko vam je potrebno da zaspite? Pet minuta, pola sata, možda čak i čitav sat?
Većini ljudi potrebno je između 10 i 20 minuta da utone u san. Ipak, postoje i oni srećnici koji počnu da hrču gotovo istog trenutka kada spuste glavu na jastuk.
Takve osobe često smatraju da jednostavno imaju kvalitetan san. Dok se njihov partner pored njih prevrće i pokušava da zaspi, oni su već u dubokom snu. Međutim, iako vam ova sposobnost možda djeluje kao prednost, stručnjaci imaju loše vijesti. Uspavljivanje u brzom roku nije supermoć kao što mnogi misle.
Zašto prebrzo uspavljivanje može da bude loš znak?
Omar el Gohari, glavni farmaceut u kompaniji IQ Doctor, objasnio je za Metro da brzo uspavljivanje, iako može da djeluje kao pokazatelj zdravog sna, ponekad ukazuje upravo na suprotno.
"Iako može da djeluje idealno, redovno uspavljivanje za samo nekoliko minuta može da bude znak da je organizam nagomilao ozbiljan nedostatak sna i da se teško održava budnim", rekao je on.
Omar potvrđuje da je zdravoj odrasloj osobi obično potrebno između 10 i 20 minuta da zaspi.
"Ako redovno zaspite gotovo istog trenutka, to može da znači da ne dobijate dovoljno kvalitetnog sna, čak i kada provodite dovoljan broj sati u krevetu", dodao je.
Vaš organizam možda je hronično lišen odmora, zbog čega toliko žudi za snom da vas gotovo prisiljava da zaspite čim prestanete da se krećete, usporite i smirite nervni sistem.
Brzo uspavljivanje može da bude povezano sa poremećajima sna
U pojedinim slučajevima, kako navodi farmaceut, uspavljivanje za svega nekoliko minuta može da bude povezano sa određenim poremećajima sna. Drugim riječima, brzo zaspite zato što san koji dobijate nije dovoljno kvalitetan, pa ste zapravo umorniji nego što mislite.
Jedan od mogućih uzroka je opstruktivna apneja u snu, koja može da naruši kvalitet odmora, a da osoba toga uopšte nije svjesna. Riječ je o veoma čestom poremećaju kod kojeg se disanje tokom spavanja više puta prekida i ponovo pokreće. To može da izazove hvatanje vazduha, gušenje, krkljanje, često buđenje i izuzetno glasno hrkanje.
Osobi može da bude veoma teško da sama prepozna da ima opstruktivnu apneju u snu. Zbog toga, ako imate problema sa kvalitetom sna, možete da zamolite nekoga da obrati pažnju na vaše disanje i ponašanje dok spavate.
Omar pominje i sindrom nemirnih nogu, koji može da remeti san tokom čitave noći. U rjeđim slučajevima, stanja poput narkolepsije mogu da izazovu prekomjernu pospanost i neuobičajeno brzo uspavljivanje čim se osobi ukaže prilika da odrijema.
Narkolepsija je stanje kod kojeg mozak teško reguliše cikluse budnosti i spavanja. Najčešće se ispoljava kroz izraženu dnevnu pospanost i iznenadno uspavljivanje u bilo koje vrijeme i na bilo kom mjestu. Iako ne postoji lijek koji bi je u potpunosti izliječio, promjene životnih navika i određeni lijekovi mogu da ublaže simptome.
Dugo radno vrijeme, korišćenje telefona i drugih ekrana kasno uveče, stres i nepravilan ritam spavanja mogu da doprinesu hroničnom nedostatku sna.
Zbog toga je organizam, kada konačno legnete, očajnički željan odmora.
"U takvoj situaciji, trenutno uspavljivanje može da bude znak da organizam radi na posljednjim rezervama, a ne da funkcioniše optimalno", istakao je Omar.
Naravno, ako poslije posebno napornog dana povremeno zaspite veoma brzo, to najčešće nije razlog za zabrinutost. Međutim, ukoliko se to dešava iz noći u noć, a istovremeno osjećate dnevni umor, teško se koncentrišete, razdražljivi ste, imate glavobolje, probleme sa pamćenjem ili vam je potrebna velika količina kofeina da biste normalno funkcionisali, trebalo bi da razgovarate sa zdravstvenim radnikom.
"Poslije sna bi trebalo da se sljedećeg dana osjećate odmorno, budno i puni energije, a ne kao da neprestano pokušavate da nadoknadite propušteni odmor", zaključio je.
(MONDO)