Decenijama smo vjerovali da minijaturizacija čipova ima svoje granice, ali japanski istraživači su upravo srušili tu barijeru.
Istraživači sa Instituta za nauku u Tokiju razvili su memorijsku ćeliju prečnika od svega 25 nanometara.
Da biste lakše zamislili tu veličinu - ona je otprilike 3.000 puta tanja od ljudske dlake. Ovo otkriće bi moglo iz korijena da promijeni elektroniku koju svakodnevno koristimo.
Tehnologija se zasniva na feroelektričnom tunelskom spoju (FTJ), konceptu koji je predložen još 1971. godine. Ključni proboj desio se 2011. godine, kada je otkriveno da hafnijum-oksid može da zadržavi električna svojstva čak i u ultratankim slojevima.
Dosadašnji problem bilo je "curenje" struje kroz sitne kristale u materijalu. Tim profesora Jutake Mađime riješio je ovo na potpuno neverovatan način - umjesto da se bore protiv "curenja", oni su uređaj napravili još manjim.
Time su smanjili uticaj kristalnih granica, a razvili su i novu metodu proizvodnje. Zagrijavanjem elektroda postigli su da one poprime prirodan polukružni oblik, čime je stvorena struktura slična jednom kristalu, sa znatno manje mjesta za gubitak struje.
Rezultat je prevazišao sva očekivanja. Memorija zapravo radi bolje što je manja, čime je opovrgnuta dugogodišnja pretpostavka u elektronici da smanjenje dimenzija nužno kvari performanse.
Revolucija uskoro i u našim uređajima?
Primjena ove tehnologije mogla bi da dovede do toga da pametni satovi rade mjesecima bez punjenja, dok bi senzorske mreže radile godinama bez zamjene baterija.
U svijetu vještačke inteligencije, ovakva memorija omogućava drastično bržu obradu podataka uz neuporedivo manju potrošnju struje.
Dobra vijest je da je hafnijum-oksid već kompatibilan sa današnjom proizvodnjom čipova, pa bi integracija u telefone i satove mogla da se desi veoma brzo, tvrdi ScienceDaily.
Povodom ovog istorijskog uspjeha, profesor Jutaka Mađima je izjavio:
"Izazivanje onoga što deluje kao granica nauke - na primjer, uvjerenje da nešto ne možemo napraviti manjim jer će se pokvariti - liči na hod u mraku. To je neprestana borba. Međutim, preispitivanjem tradicionalnih pretpostavki uspjeli smo da otkrijemo potpuno novu perspektivu. Bio bih presrećan ako ovo podstakne radoznalost mladih ljudi koji će graditi bolji svijet.“