Trener Krupe Zoran Džimi Marić za MONDO govorio o pripremama u Medulinu, povratku u Premijer ligu BIH, svom bivšem klubu, Vojvodini, ali i Zvezdi, Partizanu, Savi, Dekiju i svom bivšem učeniku Dušanu Tadiću.
/Od izvještača MONDA iz Medulina/
Fudbaleri Krupe pripremaju se u Medulinu za jednu od najvažnijih polusezona, onu u kojoj žele da se vrate u Premijer ligu BIH.
U prvom dijelu sezone napravili su veliki posao i sada imaju osam bodova prednosti nad Rudar Prijedorom, a ekipa koja je završila kao jesenji šampion je i dalje na okupu, što raduje trenera Zorana Džimija Marića.
"Odlazaka nema, ekipa koja je završila jesenji dio prvenstva je na okupu, što je meni izuzetno drago. To je grupa profesionalnih mladih momaka, koji se trude da budu bolji iz dana u dan i kojiam je potrebno određeno vrijeme. Osim Aćimovića koji je došao i nadam se da će ispuniti taj epitet pojačanja, mene jako raduje što se ponovo priključio Redža, koji je pokazao da je dobar, ozbiljan i usuđujem se da kažem premijerligaški igrač. Redža radi jako dobro i nadam se da ćemo na njega moći ozbiljno da računamo u proljećnom dijelu, ako ne za prvu utakmicu, onda za većinu utakmica“, rekao je Marić na početku razgovora za MONDO, a onda se osvrnuo na dosadašnji tok priprema.
„U Krupi smo radili na tom uvodnom dijelu i imali smo taj probni dio za igrače koji su se nudili i za koje smo mi mislili da bi možda mogli da dođu, ali ispalo je da nije to zadovoljilo neke kriterijume koje sam prije svega ja postavio. Imamo igrački kadar iz jesenjeg dijela, Redžu koji se vratio iz povrede i Aćimovića koji je jedini novi igrač. Ja uvijek govorim da nama može da dođe igrač koji će odmah da podigne nivo, ne za dugoročno, to je neki drugi sistem, ali onaj koji će odmah da napravi razliku može da dođe“.
Šef stručnog štaba prezadovoljan je uslovima za pripreme u Medulinu
"Što se tiče uslova za pripreme očigledno je da je klub napravio velike napore i nalazimo se na mjestu koje nudi izuzetne uslove, smještaj, posebno za nas koji igramo na vještačkoj podlozi. Ovdje imamo dva terena najnovije generacije koji su fenomenalni i mi s tog apsketa nemamo ni problema što se tiče termina treninga“.
U Medulinu su i premijerligaši Zrinjski i Radnik, nekoliko poljskih klubova i Rudar Prijedor.
"Sve je izjednačeno, vrlo su male razlike. Nije sporno da premijerligaši kada izađu u svom najjačem sastavu su za nijansu bolji. Tu prije svega mislim na Zrinjski. Svi mi pokušavamo da iskoristimo ovo vrijeme za uigravanje, za probanje nekih varijanti, koristimo veliki broj igrača, često ne najjačih i kada to sve uzmete u obzir sve je izjednačeno. Samo onaj koji u datom momentu možda dođe malo svježiji, bolji može da okrene utakmicu u svoju korist“.
Osam bodova prednosti nad Rudarom pred odlučujući dio sezone je lijepa zaliha koju Krupa ne smije ispustiti.
"Naš cilj od početka je Premijer liga. Ako ga ostvarimo to je uspjeh, ako ne to je neuspjeh. Još veći neuspjeh bi bio u odnosu na poziciju u ovom trenutku, Ja uvijek govorim, ta prednost nije definitivna, niti toliko velika da je nedostižna. Mi to moramo da zaslužimo. Ja sam pristalica toga da moramo da vjerujemo da smo u stanju da to ostvarimo. Drugo, mora da to zaslužimo. Svojim odnosom, ponašanjem i pristupom svakoj utakmici. Ekipa Rudara sazrijeva iz dana, pokazali su to protiv Zrinjskog, njihovo pravo je da se bore za svoje ciljeve, kao i mi. Mi moramo da budemo vrlo oprezni, ne zbog Rudara, nego zbog samih sebe. Moramo da vjerujemo u to što radimo i to što vjerujemo da ostvari“, upozorava Marić.
On se nakon gotovo decenije vratio u bh. fudbal, gdje je prethodno radio u banjalučkom Borcu. Koliko se fudbal u BIH razlikuje u odnosu na onaj od prije deset godina?
"Teško je povući paralelu. Fudbal kao igra napreduje. Teži se da se igra na određeni način brže i jednostavnije. Napreduje sve što je vezano za fudbal, mediji, snimci, analize utakmice, tehnologija i vjerujem da samim tim napreduju i igrači. Ono što se meni čini je da je malo manji izbor igrača nego što je bio. To je jer je sve veći broj naših igrača koji su su drugim sredinama, boljim ili primamljivojoim. Zbog toga imamo manji izbor kod kuće. A što se tiče premijeligaša prva razlika se vidi na terenima na kojima se igra brže. Tada dođe do izražaja njihov kvalitet i njihova moć i teže je sa njima igrati“.
U Premijer ligu BIH vratilo se nekoliko igrača koji su prije decenije igrali na bh. terenima, poput Štilića, Vranješa, Kajkuta.
"Ti igrači, ti bivši igrači Borca su igrači sa velikim kvalitetom. Oni su dokazali to kroz proteklo vrijeme. Nije lako za objasniti, ali manja je baza, sve manja je baza djece koja se bave fudbalom, oni se usmjeravaju na druge stvari, sve manje izlazi mladih dobrih igrača i tako se stvara praznina. I mladi igrači ne mogu da se takmiče sa ovim iskusnim igračima, koji su izgradli karijere i prije svega su talenti“, smatra Marić.
Rezultate svog bivšeg kluba pratio je iz neposredne blizine.
"Borcu je trebalo malo vremena da se namjesti, malo je lutao u nekom početku, ali onog trenutka kada je počeo da eksploatiše potencijal svih tih igrača došli su rezultati. Neće moći još dugo da igraju na tom nivou, sa tim učinkom i to treba imati u vidu radi neke budućnosti“.
On se potom dotakao i budućnosti bh. fudbala i samog trenerskog posla.
"Odluke koje donosite danas definisaće vašu budućnost. Prije svega mislim na odluke o izboru igrača. Mi treneri doprinosimo ostvarenju rezultata, ali nikad to ne možemo da uradimo bez igrača. Ja često kažem, ako želite da budete dobar trener trenirajte dobre igrače. U onoj mjeri u kojoj budete imali realnu analizu igračkog potencijala koje posjedujete i prema njemu budete u stanju da možete da odaberete prave igrače u toj mjeri ćete prosperirati u budućnosti“.
Na pitanje kojim odlukama u klubovima i ekipama u kojima je radio se ponosi kaže:
"Odluke donosi klub, mi treniramo igrače. Ja s tog aspekta mogu da kažem Vojvodina je imala uvijek veliki potencijal sam po sebi i tu sam napravio veliki rezultat s obzirom da smo razdvojili Partizan i Zvezdu te godine, što je bilo najbliže osvajanju titule. Igrali smo na lijep i dopadljiv način. Ponosan sam na odabir selekcije U19 Srbije, to je bila generacija koja nije puno obećavala pa sam morao da je spajam sa mlađom. Pa sam čak sa šest igrača koji su sljedeći ciklus osvojili Evropsko prvenstvo, uspio da odem na Evropsko prvenstvo. To je bio moj odabir. Tu sam ja iz cjelokupne države odabrao grupu s kojom sam uspio da eliminišem jednu Njemačku. Tu su igrali Spajić, Žule Stojković, Čavrić, Poletanović, Radoja, Mitrović, Đurđević, Mićko Mijailović. Bilo je tu igrača koji su kasnije napravili odlične karijere. Trenirao sam jako puno igrača, od Dragana Mrđe do Dušana Tadića“, rekao je Marić i „načeo“ novu temu – Dušan Tadić.
"On je uvijek odmalena, trenirao sam ga još kao kadeta, on se uvijek odvajao po izuzetnom pregledu igre. On je brže i lakše vidio ono što drugi nisu mogli da vide. I to je danas njegova najveća odlika. A usput je da to što vidi i da realizuje. On je relativno brzo otišao iz naše zemlje, a kada uzmem taj finansijski momenat koji je bio vrlo dobar u Sautemptonu, gdje je proveo puno godina, taj način igre nije eksploatisao njegov potencijal iznutra. Tu je bilo jako puno trke, on je bio opterećen u defanzivi i on iz te igre nije mogao da pokazuje svoj najveći kvalitet i talenat. To je kvalitet koji pravi razliku, a onda ste predodređeni za velike klubove“, ocijenio je Marić.
On je istakao da treneri često nemaju vremena da "čekaju“ igrače.
"Jako dobri i jako loši se vide odmah. Oni dobri lako i brzo usvajaju, brzo napreduju, oni koji to sporije rade, njima treba mnogo vremena, a mi treneri obično nemamo tog vremena. Mi prolazimo kroz živote mladih ljudi, kroz klubove, negdje ostavimo više traga, negdje manje ali ne zadržavamo se dugo. A za nešto što je projekat, pogotovo kad su u pitanju mladi igrači, nema mnogo vremena“.
Marić je rekao da se nešto slično dešavalo u najboljim srpskim klubovima, koji sada ipak moraju da naprave zaokret ka mlađim igračima.
"Beogradski klubovi su uvijek bili orijentisani ka ostvarenju dva cilja. Jedan je osvajanje titule, titule, titule. Ako tog nema neuspješna je sezona. A drugi je da promovišete grupu mladih igrača kako bi obezbijedili funkcionisanje kluba. To su dva cilja koja se sudaraju i jako ih je teško uklopiti. Ako ste posmatrali izjavu Zvezdana Terzića mogli ste da vidite da se nazire da Zvezda mora da napravi zaokret i počne da se okreće mlađim igračima, da su previše otišli u stranu i ostvarenje cilja im je bilo iznad svega i ovaj dio su zapostavili. To ima za posljedicu ogromne troškove“, istakao je Marić.
"Vojvodina je nekako i dalje vjerna svom konceptu oslanjanju na igrače iz sopstvenog pogona i na mlade. To je jako teško ako želite ostvarite i ovaj drugi cilj. Taj balans je jako težak, nije lak za sprovesti i klubovi se adaptiraju svemu. Mislim da generalno srpski fudbal mora da se oslanja na mlade igrače. Meni je žao da čujem da odlaze poput Ilića, to je prerano. Moraju da stasaju, da se promovišu kroz svoje klubove, da izađu u izlog. Recimo da je neki model Dinama za nas prihvatljiv“.
Nakon Zvezde i Vojvodine, na red je došao i Partizan koji je prethodnih godina promijenio nekoliko trenera, da bi se čini se stabilizovao sa Savom Miloševićem. Marić za njega govori biranim riječima.
"Kad god cilj prevaziđe realan kapacitet igračkog kadra mamo realan problem. Prvi će da strada trener. Ono što moram da kažem, a jeste evidentno, je da Savo, bez obzira što nije imao prethodno trenersko iskustvo, pokazao za vrlo kratko vrijeme da je vrlo sposoban i kvalitetan trener. To se vidi kroz njegov rukopis, način igre, način razmišljanja, odnos, ponašanje i izjave. On je predodređen za velikog trenera, kao što je i Milojević. Ostali moraju još da se dokažu“, istakao je Marić.
Umjesto Milojevića, ekipu Crvene zvezde sada vodi Dejan Stanković...
"Teško je ponoviti to što je uradio Miloje. Ako ćemo mjeriti kroz sve to što je uradio Miloje, ako napravi lošije onda će imati veliki problem. Ali vjerujem da je veliki čovjek, jer samo velike osobe mogu da budu veliki igrači, ne bih volio da ga potroše. Vjerujem da će imati znanje i kapacitet da pokaže da može. Ljudi koji vode Zvezdu moraju ako će da podmlađuju tim i daju šansu igračima iz omladinske škole moraju da imaju strpljenja“, zaključio je Marić na krjau razgovora za MONDO.