Mnogi koji posluju u RS i BiH moraće ili će željeti da se usklade sa američkom listom sankcija, ne samo u bankarstvu već i u osiguranju, trgovini nekretninama i luksuznom robom i vozilima, investicionim fondovima, poštanskom saobraćaju, advokaturi, pa čak i kockanju.
Banke u BiH su ugasile račune fizičkih i pravnih lica koje su pod američkim sankcijama, ali to bi mogao da bude samo početak problema sa kojima će se svi oni susresti.
Otkad je postalo jasno da će banke u Republici Srpskoj ugasiti računa osoba i firmi koje se nalaze na listi sankcija Kancelarije za kontrolu imovine stranaca (OFAC) američkog Ministarstva finansija, bilo je teško dobiti jasne informacije od nadležnih tijela o ovoj temi. Kome su sve ugašeni računi i zašto? Po kojem osnovu? Koji zakon ili propis u RS i BiH su prekršili? Da li će listu sankcija morati poštovati i osigranja? Advokati?
Obje entitetske agencije za bankarstvo oglasile su se šturo, kao i same banke, sa glavnom porukom da je bankarski sektor stabilan i ne treba da se dovodi u pitanje nijedan potez. Stiče se opravdan utisak - nakon poziva čak i sa političkog vrha Republike Srpske da se o ovoj temi više ne govori - da svima i jeste najvažnije da finansijski sektor ostane stabilan i da se ne poljulja povjerenje.
"Ne treba ni da se pita i postavlja pitanje uopšte da li su banke stabile", u neformalnom razgovoru sugerisao nam je jedan biznismen iz svijeta bankarstva.
Nezvanično i neformalno se od stručnjaka iz sektora bankarstva i osiguranja moglo čuti nekoliko zanimljivih stvari, koje mogu dati odgovore na pitanja o tome zašto je odjednim crna američka lista zacrnila neke račune u bankama i zašto će morati ili htjeti (u ovom slučaju je to isto) da joj se prilagode i drugi sektori. Kroz sve informacije provijava jed ključna riječ koja će biti poznata svima u korporativnom svijetu: Compliance.
U prevodu, najbliže, to znači usklađenost, odnosno sistem koji osigurava da preduzeće ispunjava svoje obveze prema svim primjenjivim zakonima, propisima, najboljim praksama i standardima i bavi se procjenom rizika. Javno o tome za Mondo govorio je Nikola Maričić, zadužen za sektor rizika u kripto-berzi ACX.
Compliance stručnjaci se trude da minimuzuju svaki rizik koji može dovesti u pitanje poslovanje, zaradu i profit.
Neke od tih najboljih praksi nisu zvanična pravila, ali itekako se na njih pazi. Usklađenost sa listom OFAC-a je jedna od tih praksi. Npr. u oglasu za AML (anti money laundering - sprečavanje prava novca, takođe dio compliance sektora) službenika jedne domaće banke od prije pola godine striktno se u listi obaveza koje će kandidat ispunjavati ako dobije posao navodi praćenje listi sankcije gdje stoji i OFAC lista.
"Do sada su banke kod nas pratile liste sankcija iz EU ili UN-a, ali se sve promijenilo. Zakon o bankama Republike Srpske iz 2017. godine takođe propisuje ozbiljna 'due diligence' (proces pravne i finansijske procjene posljedica ugovaranja) pravila i sve banke imaju sektore za rizike", rekao nam je anonimno jedan stručnjak iz sektora za procjenu rizika kompanije sa sjedištem u Banjaluci.
Naprasno usklađivanje domaćeg bankarskog sektora listi OFAC-a dogodilo se nakon posjete Sarajevu i izjave Ane Moris, pomoćnice u američkom ministarstvu finansija, kao rezultat političkog pritiska da bankarstvo u BiH uskladi “poslovnu politiku” sa listom sankcija.
"Ako sankcionisana osoba nema imovinu ili račune u SAD, za međunarodne i lokalne banke bilo bi rizično ako bi dozvolili ovim stranama da imaju račune kod njih. Sankcije povezane sa BiH ne odnose se samo na sankcionisane osobe ili subjekte, nego nose rizik za svakoga ko podržava takve osobe ili subjekte. To se zove Uredba o materijalnoj podršci, a to znači ako finansijska institucija obavlja transakciju za sankcionisanu osobu ili subjekt u BiH, to znači da ta finansijska institucija ili banka izlaže samu sebe riziku sankcija. Nama je bilo veoma važno prenijeti ovu poruku bankarskom sektoru ovdje u zemlji kako bi oni shvatili eventualne posljedice sankcija", rekla je Moris.
Naš sagovornik pojašnjava da banke u svijetu prate OFAC listu jer jednostavno "SAD imaju autoritet na finansijskom tržištu".
Osim banaka osiguravajuće kuće, a takođe i kompanije iz sektora nekretnina, kockanja, advokature, poštanskog prometa, ali i svih drugih oblasti privrede koji posluju na bilo koji način sa inostranim kompanijama gotovo po pravilu imaju poseban sektor koji se bavi procjenom rizika i compliance usklađivanjem i postoji realna šansa da će zatvoriti vrata svima sa OFAC liste sankcija.
Na pitanje da li će osiguravajuće kuće takođe morati da se usklade sa sankcijama, na isti način kao banke, odnosno sa porukom iz američkog ministarstva finansija, jedan menadžer iz svijeta osiguranja nam je rekao.
"Da. Sva osiguranja imaju compliance sektor".
Osim nezavničnih, bilo je i zvaničnih poruka koje otkrivaju gdje finansijski sektor nalazi uporište za najnovije odluke. Bivši predsjednika SDS-a Mirko Šarović u emisiji na Face TV je spomenuo da je gašenje računa pravnim i fizičkim licima koji se nalaze pod američkim sankcijama rezultat (i) usvajanja Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (naprasno usvojen u februaru kao dio paketa kako bi BiH dobila status kandidata za EU).
Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske, obrazlažući na ATV gašenje računa u bankama rekao je, između ustalog, da je Zakon o unutrašnjem platnom prometu BiH precizno definisao uspostavljanje i prekid poslovnih odnosa, a pridržavajući se principa upravo Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma.
Po ovom zakonumjere za otkrivanje i sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti u skladu sa zakonom sprovode (ne navodimo sve, jer je spisak predug): banke, osiguravajuća društva, lizing društva, mikrokreditne organizacije, ovlašteni posrednici koji trguju finansijskim instrumentima, društva koja se bave elektronskim prenosom novca, investiciona i penziona društva i fondovi, nezavisno od pravne forme; pošte, kazina, kockarnice, kladionice, mjenjačnice...
Osim njih zakon su dužni da sprovode i da ga se pridržavaju: notari, advokati, računovođe, revizori, humanitarne, dobrotvorne, vjerske organizacije; svi koji se bave prenosom novca ili vrijednosti, factoringom, forfaitingom, čuvanjem, investiranjem, održavanjem, upravljanjem ili davanjem savjeta u vezi s upravljanjem imovinom trećih lica, izdavanjem, upravljanjem i poslovanjem s platnim i kreditnim karticama i drugim sredstvima plaćanja, izdavanjem finansijskih garancija i drugih jemstava i obaveza, davanjem zajmova, kreditiranjem, nuđenjem i posredovanjem u pregovorima o zajmovima, organizovanjem i vođenjem licitacija, prometom plemenitih metala i dragog kamenja i njihovih proizvoda, trgovinom umjetničkim predmetima, plovilima, vozilima i letjelicama...
Da li će svi oni zatvoriti vrata za sankcionisane? Niko iz zvaničnih esnafskih komora i agencija u RS za sada nije odgovorio na pitanje, čega će morati ili htjeti da se pridržavaju i da li je to i lista američkih sankcija.
Podsjećamo da su na listi OFAC-a ljudi ili kompanije koji zvanično nisu pravosnažno osuđeni u RS i BiH i da im se na taj način - ako ne budu mogli da registruju automobil, na primjer - krše prava.
Poslovanje sa sankcionisanom osobom ili firmom očigledno u korporativnom svijetu može donijeti rizik koji niko neće da prihvati i koji je veći od rizika potencijalne tužbe. Pušten je duh iz boce da svako ko želi da "izbjegne rizik" na "međunarodnom tržištu" jednostavno neće htjeti da ima ništa sa OFAC listom.
Banke očigledno mogu sve i to će svi prihvatiti. Kao u fudbalu. Možda ovo jeste domaća liga, ali Uefa i Fifa imaju veću nadležnost nego domaća pravila i zakoni.
"Sila boga ne moli", jednostavnije je to objasnio predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, optimistično dodajući da "ničija nije do zore gorila".
(MONDO)