Financijske institucije u Bosni i Hercegovini zbog domaćih zakona ali i preporuka međunarodnih institucija moraju biti usklađene s različitim međunarodnim i domaćim listama sankcija, uključujući i OFAC listu sankcija, pojasnio je finansijski stručnjak Nikola Maričić.
Nakon što je bivši predsjednik SDS-a Mirko Šarović u emisiji na Face TV prvi spomenuo da je gašenje računa pravnim i fizičkim licima koji se nalaze pod američkim sankcijama rezultat usvajanja Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma raspitali smo se da saznamo koja je tačno veza između ovog zakona i odluke banaka da pogase račune sankcionisanima.
Sve banke, ali brojne druge finansijske institucije i preduzeća, imaju službenike za borbu protiv pranja novca ili kako se to u praksi naziva AML officer.
Malo ko od njih je spreman da otvoreno pojasni vezu između liste sankcija Kancelarije za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i gašenja računa odnosno "pravila" koja banke moraju poštovati.
Međutim, zanimljivo je da sektor kripto-valuta takođe ima AML službu tj. jedna od kripto mjenjačnica koja posluje u Republici Srpskoj. Nikola Maričić,COO (Compliance) i AML officer u Adriatic Crypto Exchange (ACX) mjenjačnici iz Banjaluke, odgovarajući na pitanje Monda da li sankcionisana lica mogu primati platu u bitkoinima, pojasnio kako funkcioniše ova veza.
Da li su se banke zbog Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti BiH moraju pridržavati određenih preporuka po međunarodnim standardima i uskladiti svoje usluge, između ostalog, i sa listom sankcija?
Da, banke koje posluju u Bosni i Hercegovini poštujući važeću regulativu, između ostalog i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, u obavezi su da usvoje određene preporuke i prilagode svoje usluge međunarodnim standardima. Ovo uključuje i usklađenost s listama sankcija. Međunarodni standardi i preporuke, poput onih koje postavlja Financijska akcijska grupa (FATF), zahtijevaju od financijskih institucija da implementuju efikasne sisteme za borbu protiv pranja novca (AML) i finansiranja terorizma (CFT). Uključeno u te zahtjeve jest i potreba za provjerom da li se klijenti nalaze na bilo kojoj od relevantnih listi sankcija, što uključuje i OFAC listu SAD-a, kao i liste sankcija UN-a, EU i drugih međunarodnih i domaćih organizacija.
Implementacija ovih mjera zahtijeva od banaka i drugih financijskih institucija da provode detaljne provjere identiteta svojih klijenata (poznato kao KYC, od eng. Know Your Customer), te da vode evidenciju o transakcijama i da provode kontinuirani nadzor kako bi identifikovale sumnjive aktivnosti. Ove aktivnosti su ključne kako bi se osiguralo da organizacije ne posluju s osobama ili entitetima koji su na listi sankcija, čime se sprečava pranje novca i finansiranje terorističkih aktivnosti.
Koje su to preporuke i standardi, šta tačno podrazumijevaju AML pakse, a šta FATF preporuke i da li moraju biti usklađene sa listom sankcija OFAC-a?
AML ili borba protiv pranja novca odnosi se na skup zakona, regulativa, i procedura usvojenih u cilju da spriječe pojedince ili entitete od maskiranja ilegalno stečenog novca kao legitimnog prihoda. AML mjere zahtijevaju od financijskih institucija da provode due diligence svojih klijenata, da prate i izvještavaju o sumnjivim transakcijama, te da vode odgovarajuće evidencije. FATF je organizacija koja postavlja globalne standarde za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Osnovana 1989. godine, FATF razvija politike za implementaciju efektivnih pravnih, regulatornih i operativnih mjera za borbu protiv ovih financijskih krivičnih djela. FATF takođe provodi evaluacije država članica kako bi osigurao njihovu usklađenost s preporukama FATF-a. Iako FATF preporuke ne zahtijevaju direktnu usklađenost s OFAC-ovom listom sankcija, mnoge financijske institucije, uključujući i one izvan Sjedinjenih Američkih Država, pridržavaju se ovih lista kako bi izbjegle pravne i financijske rizike povezane s poslovanjem s sankcionisanim subjektima.
Usklađenost s OFAC-om posebno je relevantna za institucije koje obavljaju transakcije u američkim dolarima ili imaju poslovanje s američkim subjektima. Za financijske institucije u Bosni i Hercegovini usklađenost s FATF preporukama i domaćim zakonima o AML/CFT-u implicira i potrebu za provjeravanjem i usklađivanjem s različitim međunarodnim i domaćim listama sankcija, uključujući i OFAC. To je važno ne samo za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, već i za održavanje dobrih međunarodnih poslovnih odnosa i izbjegavanje potencijalnih kaznenih mjera.
Možete li to objasniti na primjeru ACX-a koji funkcioniše kao "kripto banka" - da li sankcionisana fizička i pravna lica mogu otvoriti "wallet" (račun za kriptovalute) u ACX-u i zašto da/ne?
ACX, kao i svaka druga financijska institucija (“kripto banka”) koja se bavi virtuelnim valutama, podliježe lokalnim i međunarodnim propisima za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. To znači da ACX mora provoditi rigorozne KYC (Know Your Customer) procedure prije nego što korisnicima omogući otvaranje novčanika (wallet-a) i izvršavanje transakcija. KYC postupak uključuje prikupljanje i verifikaciju identiteta korisnika, kao što su ime, adresa, datum rođenja i državljanstvo.
Osim toga, ACX mora osigurati da ni jedno sankcionisano lice ne može otvoriti wallet ili obavljati transakcije preko njihove platforme. To uključuje provjeru korisnika protiv relevantnih lista sankcija, kao što su one koje održava OFAC, te UN, EU i druga relevantna tijela.
ACX je obavezan provesti temeljnu provjeru svih korisnika prije otvaranja wallet-a, uključujući provjeru protiv globalnih i lokalnih lista sankcija. Sankcionisana lica neće moći otvoriti wallet u ACX-u zbog striktnih AML i KYC mjera koje se sprovode i sprečavaju pranje novca i finansiranje terorizma. Ovo osigurava da ACX djeluje u skladu s zakonima i štiti i sebe i korisnike od rizika povezanih s pranjem novca i finansiranjem terorističkih aktivnosti. Još bi dodao da se ACX ističe kao jedina kripto platforma u BiH koja ima ACAMS sertifikovanog AML službenika, jedina koja ima uspostavljen i implementiran KYT proces zahvaljujući alatu kompanije Chainalysis te tako smo i jedina koja koristi i Chainalysis Reactor alat za blockchain istrage na tržištu virtuelnih valuta u Bosni i Hercegovini dajući prioritet sigurnosti korisnika, te sigurnosti, pristupačnosti i transparentnosti same platforme i daljem razvoju BiH tržišta virtuelnih valuta.
(MONDO)
