Ekonomija

Uticaj Trampovih carina i nije toliko veliki: Evropska banka za obnovu i razvoj podigla prognozu rasta za 2026.

Autor Vesna Kerkez Izvor Eupravozato

Uticaj carina koje je uveo američki predsjednik Donald Tramp na zemlje u kojima posluje EBRD bio je znatno manji od očekivanog, pa banka predviđa ubrzanje privrednog rasta u narednim godinama.

Zgrada EBRD
Izvor: William Barton/Shutterstock

Ekonomski efekti carina koje je uveo američki predsednik Donald Tramp bili su "znatno manji" nego što se očekivalo prošle godine, saopštila je evropska razvojna banka, uz podizanje prognoze privrednog rasta za 2026. godinu.

Američki Vrhovni sud SAD prošle sedmice poništio je veći dio Trampove carinske politike, nakon čega je on, pozivajući se na drugi zakon, uveo novu carinu od 10 odsto, uz najavu da bi je mogao povećati na 15 procenata.

Međutim, za zemlje u kojima posluje Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), ove promjene donijeće tek "veoma ograničene" posljedice, izjavila je glavna ekonomistkinja Beata Javorčik za AFP.

EBRD je osnovana 1991. godine kako bi pomogla državama bivšeg sovjetskog bloka da pređu na tržišne ekonomije, a kasnije je proširila djelovanje na Bliski istok, severnu Afriku i dijelove subsaharske Afrike.

"Uticaj američkih carina na zemlje u kojima poslujemo bio je ograničen, znatno manji nego što se očekivalo", rekla je Javorčik.

Privredni rast će ubrzati

U najnovijem izveštaju, EBRD predviđa da će privredni rast ove godine ubrzati na 3,6 odsto, a da će 2027. dodatno porasti na 3,7 procenata.

"Postoje neke zemlje koje bi potencijalno mogle da profitiraju od nižih carina, poput Srbija, Bosna i Hercegovina, Moldavija ili Tunis, ali ukupna slika ostaje nepromijenjena", ocenila je ona.

Javorčik je upozorila da se "puni efekti carina još nisu osjetili", budući da je veliki dio izvoza iz 2025. godine stigao na američko tržište prije nego što su mjere stupile na snagu.

EBRD je takođe naveo da je bum vještačke inteligencije podstakao rast američkog uvoza tehnološke robe, uključujući poluprovodnike.

To bi moglo da ide u prilog zemljama centralne Evrope, baltičkim državama, Bugarskoj i Rumuniji, koje izvoze ovakve proizvode, zaključila je Javorčik.

(EUpravo zato/Euractiv)