Nakon što su SAD otkazale planirani samit u Budimpešti i uvele prve sankcije Rusiji od povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, mađarski premijer Viktor Orbán suočava se s ozbiljnim ekonomskim i političkim posljedicama svoje energetske politike i približavanja Moskvi.
Mađarski premijer Viktor Orban prošle sedmice je s oduševljenjem dočekao vijest da će njegova zemlja biti domaćin novog samita Rusije i Sjedinjenih Američkih Država o okončanju rata u Ukrajini.
Orban, koji se pozicionirao kao saveznik i Vladimira Putina i Donalda Trampa, želio je svijetu pokazati da "put ka miru vodi kroz Budimpeštu". Međutim, planovi su se brzo raspali – Trampova administracija je naglo odustala od samita, a već u srijedu objavila nove sankcije Rusiji, usmjerene na dvije najveće naftne kompanije te zemlje, piše CNN.
Iako sankcije imaju za cilj da oslabe rusku ratnu ekonomiju, one bi mogle teško pogoditi i Mađarsku. Za razliku od većine zemalja Evropske unije koje su nakon ruske invazije 2022. godine diversifikovale svoje izvore energije, Mađarska je još više povećala zavisnost od Moskve. Zajedno sa Slovačkom, gotovo sve naftne potrebe pokriva iz Rusije.
Orban sada trpi posljedice takve politike. Uz američke sankcije, Evropska unija je potvrdila i zabranu uvoza ruskog tečnog gasa od 2027. godine. Sam Orban je nedavno rekao Trampu da bi, bez ruskog energenta, mađarska privreda bila "bačena na koljena".
Uprkos kritikama Brisela, Orban tvrdi da se zalaže za "suverenitet" – pravo Mađarske da sama bira svoj put i partnere. No, taj put ju je doveo do gotovo potpune energetske zavisnosti od jedne zemlje.
Dvostruki udar – američke sankcije i evropska zabrana LNG-a – dolazi u trenutku kada Orban, najdugovječniji premijer u Evropi, pokušava suzbiti sve jači opozicioni pokret koji predvodi njegov bivši saradnik Peter Mađar. Umjesto političkog poena na međunarodnoj sceni, Orban se sada suočava s rastućom ekonomskom krizom pred proljećne izbore.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, EU je uvela zabranu uvoza ruske nafte, ali je Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj privremeno dozvolila izuzeće. Umjesto da to iskoriste za smanjenje zavisnosti, Mađarska je uvoz iz Rusije povećala – sa 61 odsto prije rata na čak 86 odsto u 2024. godini. Samo ove godine, 92 odsto mađarske sirove nafte dolazi iz Rusije.
Prema izvještaju Centra za proučavanje demokratije (CSD) i Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), Mađarska i Slovačka su do maja Moskvi uplatile 5,4 milijarde eura za rusku naftu – što je, navodi se, "dovoljno za kupovinu 1.800 Iskander-M raketa koje razaraju Ukrajinu".
Nafta u Mađarsku stiže kroz cjevovod Družba, koji su ovog ljeta više puta napadali ukrajinski dronovi u znak odmazde zbog finansiranja ruskog rata.
Iako postoje alternative – poput uvoza preko hrvatskog Jadranskog naftovoda – Orban ne pokazuje namjeru da promijeni kurs. U intervjuu za mađarski državni radio rekao je da vlada "radi na zaobilaženju" američkih sankcija, bez detaljnijih objašnjenja.
Stručnjaci u Vašingtonu ocjenjuju da bi Mađarska mogla postati prvi test odlučnosti Trampove administracije kada je riječ o sprovođenju sankcija. Dok američki ministar finansija Skot Besent poručuje da su sankcije uvedene zbog "Putinovog odbijanja da okonča besmisleni rat", Tramp je ublažio ton, rekavši da se nada da "neće trajati dugo" i da bi samit u Budimpešti mogao biti održan "u budućnosti".
Ekonomistkinja Elina Ribakova iz Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju ističe da će ishod zavisiti od toga koliko će SAD zaista biti spremne da sankcionišu i svoje saveznike.
"Hoće li to biti prijateljski susret Putina i Trampa u Mađarskoj – ili će Vašington kazniti Orbanovu vladu ako pokuša da zaobiđe sankcije?", pitala je Ribakova.
"Za sada, niko ne zna kako će se karte podijeliti".