Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odriče se članstva u NATO-u zarad bezbjedonosnih garancija koje bi spriječile rat sa Rusijom.
Ukrajina se odriče svoje ambicije da se pridruži NATO-u u zamjenu za zapadne bezbjednosne garancije kao kompromis za okončanje rata sa Rusijom, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski uoči razgovora sa američkim izaslanicima u Berlinu.
Ovaj potez predstavlja veliku promjenu za Ukrajinu, koja je težila članstvu u NATO-u smatrajući ga zaštitom od ruskih napada. Ta težnja je bila unijeta i u Ustav Ukrajine. Time se, takođe, ispunjava jedan od ruskih ratnih ciljeva, dok je Kijev do sada čvrsto odbijao bilo kakve teritorijalne ustupke Moskvi.
Zelenski je rekao da su bezbjednosne garancije Sjedinjenih Američkih Država, Evrope i drugih partnera, umjesto članstva u NATO-u, kompromis sa ukrajinske strane.
"Od samog početka želja Ukrajine bila je da se pridruži NATO-u, to su stvarne bezbjednosne garancije. Neki partneri iz Sjedinjenih Američkih Država i Evrope nisu podržali taj pravac", rekao je odgovarajući na pitanja novinara, i dodao:
"Danas su, stoga, bilateralne bezbjednosne garancije između Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država, garancije slične članu 5 za nas od strane SAD, kao i bezbjednosne garancije evropskih kolega i drugih zemalja poput Kanade i Japana, prilika da se spriječi nova ruska invazija".
Traži garancije od Amerike
"I to je već kompromis sa naše strane", rekao je ukrajinski predsjednik, dodajući da bi bezbjednosne garancije morale da budu pravno obavezujuće.
Zelenski je ranije pozvao na "dostojanstven" mir i garancije da Rusija neće ponovo napasti Ukrajinu, dok se pripremao za sastanak sa američkim izaslanicima i evropskim saveznicima u Berlinu, s ciljem okončanja najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trampa da potpiše mirovni sporazum koji je u početku podržavao zahtjeve Moskve, Zelenski je optužio Rusiju da odugovlači rat smrtonosnim bombardovanjima gradova i ukrajinske energetske infrastrukture.
Iako tačan sastav učesnika sastanaka u nedjelju i ponedjeljak nije objavljen, jedan američki zvaničnik rekao je da Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i njegov zet Džared Kušner putuju u Njemačku na razgovore sa Ukrajincima i Evropljanima.
Odluka o slanju Vitkofa, koji je vodio pregovore sa Ukrajinom i Rusijom o američkom mirovnom prijedlogu, smatra se signalom da je Vašington uočio priliku za napredak gotovo četiri godine nakon početka ruske invazije.
"Prekid vatre duž linija fronta je poštena opcija"
Zelenski je rekao da Ukrajina, Evropljani i Sjedinjene Američke Države razmatraju plan od 20 tačaka i da bi na kraju tog procesa mogao biti dogovoren prekid vatre. Dodao je da Kijev nema direktne razgovore sa Rusijom.
Prema njegovim riječima, prekid vatre duž trenutnih linija fronta bio bi poštena opcija. Rusija je tražila da Ukrajina povuče svoje snage iz dijelova istočnih oblasti Donjeck i Lugansk koje Kijev još uvijek drži pod kontrolom.
"Ukrajini je potreban mir pod dostojanstvenim uslovima i spremni smo da radimo što je moguće konstruktivnije. Naredni dani biće ispunjeni diplomatijom. Izuzetno je važno da ona donese rezultate", napisao je Zelenski ranije na društvenoj mreži X.
Njemački kancelar Fridrih Merc u ponedjeljak je domaćin ukrajinskom predsjedniku i evropskim liderima na samitu u Berlinu, što predstavlja najnoviji u nizu javnih izraza podrške ukrajinskom lideru od strane evropskih saveznika.
"Kritični trenutak"
Velika Britanija, Francuska i Njemačka rade na doradi američkog prijedloga koji je, prema nacrtu objavljenom u novembru, pozivao Kijev da ustupi dodatne teritorije, odustane od ambicije da se pridruži NATO-u i prihvati ograničenje broja svojih oružanih snaga.
Evropski saveznici opisali su situaciju kao "kritični trenutak" koji bi mogao oblikovati budućnost Ukrajine i nastojali su da ojačaju finansije Kijeva korišćenjem zamrznute imovine Centralne banke Rusije za finansiranje vojnog i civilnog budžeta Ukrajine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije u decembru primio je Vitkofa i Kušnera. Kremlj je saopštio da je sastanak bio "konstruktivan", iako nije postignut značajniji napredak, prenosi Index.
Zelenski je rekao da su stotine hiljada ljudi i dalje bez struje nakon ruskih napada na snabdjevanje energijom, grijanjem i vodom širom Ukrajine, uz fotografije zapaljenih i uništenih zgrada.
"Rusija odugovlači rat i nastoji da nanese što veću štetu našem narodu. Rusi su ove sedmice lansirali više od 1.500 jurišnih dronova, gotovo 900 navođenih avionskih bombi i 46 projektila različitih tipova na Ukrajinu", rekao je Zelenski.
(Mondo.rs)