Ljekari upozoravaju da su bolnice preopterećene povređenima tokom trajanja protesta u Iranu, a međunarodne institucije izrazile su zabrinutost zbog velikog broja poginulih i uhapšenih.
Ljekar i medicinski radnik iz dvije bolnice izjavili su za BBC da su njihove zdravstvene ustanove preopterećene brojem povrijeđenih.
Jedan ljekar naveo je da je očna bolnica u Teheranu prešla u krizni režim rada, a prema izvještavanju BBC koji je došao i do poruke medicinskog radnika iz druge bolnice, navodi se da nema dovoljno hirurga da se odgovori na priliv pacijenata.
Trampove prijetnje i odgovor Teherana
U petak je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio da je Iran u "velikim problemima" i upozorio: "Bolje vam je da ne počnete da pucate, jer ćemo mi početi da pucamo".
Iran je u pismu Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija optužio SAD da su proteste pretvorile u ono što je nazvao "nasilnim subverzivnim djelima i rasprostranjenim vandalizmom".
Protesti u više gradova, veliki broj žrtava
Protesti su održani u desetinama gradova, a dvije organizacije za ljudska prava saopštile su da je najmanje 50 demonstranata ubijeno.
BBC-ju i većini drugih međunarodnih medija zabranjeno je izvještavanje iz Irana, dok je zemlja od četvrtka uveče pod gotovo potpunom blokadom interneta, što značajno otežava prikupljanje i provjeru informacija.
Krizni režim u Teheranu i Širazu
Jedan ljekar iz Irana, koji je u petak uveče kontaktirao BBC putem Starlink satelitskog interneta, izjavio je da je bolnica Farabi, glavni specijalizovani centar za očne bolesti u Teheranu, prešla u krizni režim rada, dok su hitne službe preopterećene.
Kako je naveo, obustavljeni su svi nehitni prijemi i operacije, a dodatno osoblje je pozvano kako bi se odgovorilo na hitne slučajeve.
BBC je takođe došao do video i audio poruke medicinskog radnika iz bolnice u gradu Širazu, na jugozapadu zemlje. On je naveo da se u bolnicu dovodi veliki broj povrijeđenih i da nema dovoljno hirurga da se odgovori na priliv pacijenata, dodajući da mnogi povrijeđeni imaju prostrelne rane u predjelu glave i očiju.
Podaci organizacija za ljudska prava
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activist News Agency (HRANA), od početka protesta 28. decembra, najmanje 50 demonstranata i 15 pripadnika snaga bezbjednosti je poginulo, dok je više od 2.311 osoba uhapšeno.
Organizacija Iran Human Rights, sa sjedištem u Norveškoj, saopštila je da je ubijen najmanje 51 demonstrant, među kojima i devetoro djece. BBC Persijan razgovarao je sa porodicama 22 stradala demonstranta i potvrdio njihov identitet.
Reakcije Ujedinjenih nacija i evropskih lidera
Portparol generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, Stefan Dižarik, izjavio je da je UN "duboko uznemiren" zbog gubitka ljudskih života.
"Ljudi širom svijeta imaju pravo da mirno protestuju, a vlade imaju odgovornost da to pravo zaštite i da obezbede da ono bude poštovano", rekao je Dižarik.
Predsednik Francuske Emanuel Makron, britanski premijer ser Kir Starmer i nemački kancelar Fridrih Merc objavili su zajedničko saopštenje u kojem se navodi: "Iranske vlasti imaju odgovornost da zaštite sopstveno stanovništvo i moraju omogućiti slobodu izražavanja i mirno okupljanje bez straha od odmazde".
Hamnei prkosi, opozicija poziva na eskalaciju
Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, poručio je u televizijskom obraćanju da se režim neće povući.
"Islamska Republika došla je na vlast krvlju nekoliko stotina hiljada časnih ljudi i neće uzmicati pred onima koji to poriču", rekao je Hamnei.
Kasnije je dodao da Iran "neće oklijevati u obračunu sa destruktivnim elementima".
Za razliku od njega, Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha, opisao je proteste kao "veličanstvene" i pozvao građane na dalje, ciljane proteste, uz poruku da je cilj "zauzimanje i zadržavanje centara gradova".
Vašington prati situaciju, ali bez kopnene intervencije
Donald Tramp je u Bijeloj kući izjavio da njegova administracija pažljivo prati razvoj događaja.
"Čini mi se da narod preuzima kontrolu nad određenim gradovima, što do prije samo nekoliko nedjelja niko nije smatrao mogućim", rekao je Tramp, dodajući da eventualno američko učešće ne znači "čizme na terenu".
Američki Stejt department ocijenio je da su optužbe iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Aragčija "zabludjeli pokušaj" skretanja pažnje sa unutrašnjih problema.
Rano u subotu, američki državni sekretar Marko Rubio poručio je na mreži Iks: "Sjedinjene Američke Države podržavaju hrabre ljude Irana".
Vlast Irana: "Nećemo popustiti"
Iranske bezbjednosne i pravosudne vlasti dodatno su pooštrile retoriku, ponavljajući poruku "nema popuštanja" koju je ranije uputio Vrhovni savjet nacionalne bezbjednosti.
Savjet je saopštio da će biti preduzete "odlučne i neophodne pravne mjere" protiv demonstranata, koje je opisao kao "naoružane vandale" i "narušioce mira i bezbjednosti".
Obavještajni ogranak Iranske revolucionarne garde poručio je da neće tolerisati ono što je nazvao "terorističkim aktima", navodeći da će nastaviti operacije "do potpunog poraza neprijateljskog plana".
(BBC/Mondo)