Svijet ulazi u novu, opasniju fazu krize - stručnjaci Ujedinjenih nacija upozoravaju da je čovječanstvo ušlo u stanje "globalnog bankrota vode", u kojem su ključni vodni sistemi trajno iscrpljeni i više ne mogu da se oporave.
Naime, Novi izveštaj Univerziteta Ujedinjenih nacija (UNU) upozorava da su decenije krčenja šuma, zagađenja, degradacije zemljišta, prekomerne raspodele vode i hroničnog iscrpljivanja podzemnih voda - dodatno pogoršane globalnim zagrevanjem - prouzrokovale "nepovratnu štetu" planetarnim zalihama vode i njihovoj sposobnosti oporavka.
U izveštaju se navodi da termini poput "vodni stres" i "vodna kriza" više ne odražavaju tačno današnju surovu stvarnost, koja širom sveta podstiče "krhkost, raseljavanje i sukobe".
Šta znači "bankrot vode"?
Izvještaj UN-a definiše bankrot vode kao "trajnu prekomjernu eksploataciju površinskih i podzemnih voda u odnosu na obnovljive dotoke i bezbedne nivoe iscrpljivanja". Ovaj pojam takođe podrazumijeva "nepovratni ili finansijski neizvodljiv gubitak prirodnog kapitala povezanog sa vodom".
To se razlikuje od vodnog stresa, koji označava situacije visokog pritiska koje su i dalje reverzibilne, ili vodne krize, koja se koristi za opis akutnih šokova koji se mogu prevazići.
Iako nisu svi slivovi i zemlje u stanju bankrota vode, glavni autor izveštaja Kave Madani, direktor istraživačkog centra UN za vodu, kaže da je dovoljan broj ključnih sistema već prešao ove pragove.
"Ovi sistemi su međusobno povezani kroz trgovinu, migracije, klimatske povratne sprege i geopolitičke zavisnosti, tako da je globalni pejzaž rizika sada suštinski promijenjen", dodaje on.
Kako izgleda bankrot vode?
Bankrot vode ne odnosi se na to koliko neko mjesto izgleda vlažno ili suvo - već na ravnotežu, obračun i održivost. Čak i regioni koji se svake godine suočavaju sa poplavama mogu biti u bankrotu vode ako troše više od svog godišnjeg obnovljivog "prihoda" vode.
Izvještaj tvrdi da se bankrot vode zato mora posmatrati iz globalne perspektive, jer se njegove posljedice prenose.
"Poljoprivreda čini ogromnu većinu potrošnje slatke vode, a prehrambeni sistemi su tijesno povezani kroz trgovinu i cijene. Kada nestašica vode potkopa poljoprivredu u jednom regionu, efekti se prenose kroz globalna tržišta, političku stabilnost i bezbjednost hrane drugdje. To čini bankrot vode ne nizom izolovanih lokalnih kriza, već zajedničkim globalnim rizikom", kaže Madani.
Svjetske vode u brojkama
Koristeći globalne baze podataka i najnovije naučne dokaze, izvještaj daje "sumornu" sliku trendova u vezi sa vodom - za koje se "ogromna većina" pripisuje ljudskoj aktivnosti.
To uključuje činjenicu da je 50 odsto velikih jezera širom svijeta izgubilo vodu od ranih devedesetih godina, pri čemu je 25 odsto čovječanstva direktno zavisno od tih izvora, kao i desetine velikih rijeka koje tokom dijelova godine više ne dopiru do mora.
U poslednjih pet decenija nestalo je i 410 miliona hektara prirodnih močvara, što je površina gotovo jednaka teritoriji EU. Globalni gubitak glečera od sedamdesetih godina povećan je za 30 odsto.
Salinizacija je oštetila oko 100 miliona hektara obradivog zemljišta, a 70 odsto glavnih vodonosnika (koji skladište i prenose podzemne vode) pokazuje dugoročan pad.
"Resetovanje" globalne vodne agende
Izvještaj navodi da trenutna globalna vodna agenda, koja je uglavnom fokusirana na pijaću vodu, sanitaciju i unapređenje efikasnosti, više nije adekvatna, navodi Euronews.
Poziva se na novu agendu koja formalno prepoznaje stanje bankrota vode, posmatra vodu kao "i ograničenje i priliku" za ispunjavanje klimatskih obaveza i ugrađuje praćenje bankrota vode u globalni okvir.
Vlade se stoga pozivaju da pojačaju borbu protiv zagađenja i uništavanja močvara, podrže tranzicije za zajednice čiji se izvori prihoda moraju mijenjati i transformišu sektore sa velikom potrošnjom vode, uključujući poljoprivredu.
U suprotnom, teret će nesrazmjerno pasti na male poljoprivrednike, starosjedioce, siromašne urbane stanovnike, žene i mlade, dodaje se u izvještaju.
"Bankrot vode postaje pokretač krhkosti, raseljavanja i sukoba. Pravedno upravljanje - obezbjeđivanje zaštite ranjivih zajednica i pravične raspodjele neizbježnih gubitaka - ključno je za očuvanje mira, stabilnosti i društvene kohezije", rekao je zamjenik generalnog sekretara UN Tišilizdi Marvala.
(Euronews/Mondo)